Njemački startup želi ukloniti otpad iz svemira

Bavarska želi ka zvijezdama. Ali prvo, 22-godišnji Grk mora osloboditi put za to - jer se svemirski otpad nakuplja oko planete.

Svako ko želi razgovarati s Leonidasom Askianakisom prvo mora pronaći termin u njegovom kalendaru. On je naime pomno isplaniran – u intervalima od 30 minuta, od 5 ujutro do 23 sata. Sastanci? Samo online. Tema razgovora? Samo svemir.

Unatoč tome što termini kratko traju oni su rezervirani sedmicama unaprijed. Prilično zgusnut raspored za 22-godišnjaka. Kada spava? "Sad sam u završnici", kaže sliježući ramenima. "Ne mogu tek tako napustiti svoj projekt."

Trending

Adnan Repeša: Faruk Šehić - zelena voda

Čovjek s misijom, koja ga proganja čak i noću. Leži budan i čita vijesti iz Kine: više krhotina u orbiti, više opasnosti za astronaute. Početkom novembra, kineska posada morala je produžiti svoj boravak u svemiru zbog straha da bi njihovu letjelicu na povratku mogle pogoditi krhotine.

A svemirski otpad je nešto od Askianakisove specijalnosti.

Zona krhotina iznad naših glava

Hiljade tona krhotina jure oko Zemlje: iskorišteni sateliti, dijelovi raketa i drugi ostaci. Prema ESA-i, više od 1,2 miliona objekata većih od jednog centimetra kruži oko planeta - više od 50 000 njih veće je od deset centimetara.

"Posebno na visinama od 700 do 800 kilometara imamo ogromne oblake krhotina koji mogu trajati stoljećima, pa čak i umnožavati se sudarima", kaže Jan Siminski iz ESA-inog tima za svemirski krhotine u Darmstadtu. Već je i jedan centimetar dovoljan da uništi satelit: "U sudaru se oslobađa energija ručne bombe", kaže Siminski. 

Zato se orbita prati non-stop. Ali što su dijelovi manji, to ih je teže pronaći. "S našim zemaljskim radarskim sustavima obično vidimo objekte veličine teniske loptice, oko deset centimetara. Sve manje od toga ne možemo vidjeti", kaže Siminski. "To znači da uvijek postoji određeni rizik."

"Svemirski otpad mora se moći komercijalno zbrinuti"

Ovaj rizik Askianakisu je na pameti od prve godine studija zrakoplovnog inženjerstva na Tehničkom univerzitetuu Münchenu. "Kako je moguće da svemirski otpad ostaje u orbiti 200 godina - i niko ništa ne poduzima po tom pitanju?", pitao se nakon predavanja.

Tražio je suradnike na sveučilištu i na radionicama – uglavnom uzalud. "2021. godine gotovo niko nije razumio kakve veze imaju svemirski otpad i svemir", prisjeća se. Tada mu je, tokom odmora na Kreti, pod zvjezdanim nebom njegove domovine, sinula ideja: svemirski otpad mora se komercijalno zbrinuti.

Sa satelitom opremljenim visokoosjetljivim radarom i posebno razvijenim algoritmima i uzorcima skeniranja, želi učiniti vidljivim otpad veličine od jednog do deset centimetara – čime će prvi put omogućiti potpuno praćenje svemirske orbite. Kasnije će sonde s robotskim rukama uklanjati veće komade.

Razgovor s Airbusom na IAA-i učvrstio je njegovu odlučnost: "Bili su svjesni problema i bili su zadovoljni što ga neko pokušava riješiti. I tada mi je sinulo – stvarno moraš osnovati vlastitu kompaniju", kaže on. Kompanija se trebala zvati Project-S. Kao božanskom intervencijom, ubrzo nakon njenog osnivanja, stupio je na snagu novi zakon o svemiru EU-a – zakon koji obvezuje satelitske operatere da uklone svoj svemirski otpad.

Bavarska poseže za zvijezdama

Ali startup koji se bavi svemirom ne nastaje samo s nekoliko hiljada eura. I ko bi mogao biti toliko smion da uloži u startup 22-godišnjaka koji se bavi svemirskim otpadom?

"Mi", kaže bavarski ministar privredeHubert Aiwanger (FW) za Deutsche Welle. Od 2018. godine Bavarska je uložila više od 245 milijuna eura u svemirske projekte, od planiranog centra za kontrolu mjeseca u Oberpfaffenhofenu do rizičnih, ali inovativnih startupova. "Ovdje kompanije i istraživačke institucije mogu provoditi projekte koji inače nikada ne bi bili ostvareni", kaže Aiwanger. 

Entuzijazam bavarskog ministra Markusa Södera (CSU) za svemirska putovanja dobro je poznat. No, Aiwanger također ima viziju za Bavarsku kao bazu za ova pitanja: "Bavarska bi trebala i dalje biti okosnica europskih svemirskih putovanja." I u tu svrhu, ona poseže duboko u svoju blagajnu - bez traženja vlasništva.

"U Kaliforniji mi teško vjeruju", smije se Askianakis. "Što, samo tako dobivate novac?", pitaju. Za razvoj svoje prve svemirske misije, planirane za lansiranje 2026., Project-S prima sufinanciranje od milijun eura od bavarske pokrajinske vlade.

To daje Askianakisu manevarski prostor i neovisnost. Mnogi američki investitori uvjetuju svoje financiranje preseljenjem u SAD. "Zašto bih to učinio kad mogu pronaći idealne uvjete u Bavarskoj?", pita se on.

Od kafanske šale do svemirske moći

Bavarski svemirski ekosistem također polaže velike nade u 35 milijardi eura ulaganja u svemirske i obrambene sposobnosti koje je najavila savezna vlada. Korak u pravom smjeru, ali ne i dovoljno, prema Aiwangeru. Zato Bavarska gura vlastiti svemirski sektor naprijed, "jer smo svjesni i visokog potencijala i odgovornosti", objašnjava bavarski ministar gospodarstva.

Sateliti iz Oberpfaffenhofena, astronauti iz Oberammergaua, možda čak i bavarska misija na mjesec – prije nekoliko godina, ovo bi bilo smiješno. Danas, svemirski bum u Bavarskoj više nije znanstvena fantastika, već sasvim stvarna ekonomska politika.

Više od 10.000 visokokvalificiranih radnih mjesta, 2,9 milijardi eura u ugovorima ESA-e – gotovo 40 posto volumena njemačke ESA-e od 2015.: Bavarska poseže za zvijezdama, i to s izvanrednom učinkovitošću.

Ova njemačka savezna zemlja želi ciljati visoko – barem što se tiče svemira. A Leonidas Askianakis, s Project-S, želi osigurati da put tamo ostane slobodan. Uostalom, neko mora napraviti mjesta kada prostor postane tijesan na nebu.