Njemački kancelar o porastu nasilja: Dio problema dolazi iz migrantskih skupina

Njemački kancelar Friedrich Merz govorio je u martu u Bundestagu o "eksploziji nasilja" u Njemačkoj i o tome da "znatan dio nasilja" dolazi iz "skupina doseljenika".

Nije to bila prva izjava te vrste. Njegova je vlada doduše smanjila broj tražitelja azila za 60 posto, rekao je Merz u jesen 2025. "Ali naravno da u slici grada taj problem i dalje imamo." Zbog toga se sada "u velikom opsegu" provode deportacije. Njegova opaska o "gradskoj slici" pri čemu je aludirao na velik broj mlađih tamnoputijih migranata, je izazvao kritike, prenosi DW.

No upravo izborni uspjesi Alternative za Njemačku (AfD), koja je u nekim svojim dijelovima okarakterizirana kao krajnje desničarska, stavljaju konzervativne stranke Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) i Kršćansko-socijalnu uniju (CSU) pod pritisak. Na prva dva pokrajinska izbora ove godine u Baden-Württembergu i Porajnju-Falačkoj AfD je dobila oko 19 posto glasova u svakoj od pokrajina što je rekordni rezultat u nekoj pokrajini na zapadu zemlje.

Trending

Burnić u Karlsruheru dočekan kao Zmaj: Zastave BiH, Dubioza i neopisive emocije

Gradska slika: utvrđeni božićni sajmovi i zapuštene željezničke stanice

Kada Jens Spahn, predsjednik Kluba zastupnika CDU/CSU u Bundestagu, analizira uspjehe AfD-a, brzo dolazi do svakodnevice Nijemaca. "Radi se i o pitanju koliko se sigurno osjećam u svakodnevnom životu, koliko se osjećam u svakodnevnom životu u svojoj domovini, što se i kako brzo mijenja oko mene", rekao je Spahn na jednoj komunalnoj konferenciji u Berlinu. Njegov je klub na nju pozvao oko 200 gradonačelnika i načelnika okruga koji su članovi CDU-a ili CSU-a, te ostale komunalne predstavnike.

Prije oko 8h

Milioni paketa iz Kine ulaze u BiH bez kontrole: Ko štiti kupce?

Građani vide da se nešto promijenilo u slici grada, branio je Spahn kancelara. "Božićni sajmovi koji izgledaju kao tvrđave, situacija na glavnim kolodvorima –e samo u velikim gradovima –ržni trgovi u mnogim srednje velikim gradovima gdje se nešto promijenilo, krađe u trgovinama i slično –e može se pretvarati i praviti kao da neregularna migracija nije promijenila sliku grada."

Nesigurnost na ulicama i trgovima: osjećaj koji raste

Činjenica je da se 48 posto građana osjeća nesigurno na javnim mjestima, u parkovima, vlakovima i autobusima. To proizlazi iz reprezentativnog istraživanja javnog mnijenja instituta Infratest dimap s kraja 2025. Godine 2017. ta je brojka iznosila samo 21 posto. Osjećaj sigurnosti u Njemačkoj dakle je znatno opao. No hoće li ga restriktivna politika prema podnositeljima zahtjeva za azilom vratiti?

Čak i konzervativni komunalni predstavnici na to pitanje daju malo drugačiji odgovor. "Ono što najviše utječe na subjektivni osjećaj sigurnosti ljudi u gradovima nije teški kriminal, nego društveno neadekvatno ponašanje određenih skupina", rekao je Thorsten Wünschmann, koji u hessenom Hanau vodi komunalnu inspekciju, na komunalnoj konferenciji u Berlinu. Riječ je o ponašanju koje je "daleko ispod stepena kaznenih djela ili prekršaja". "No to plaši ljude u javnom prostoru."

Društveno propadanje

Pod time se podrazumijevaju, između ostalog, ovisnici o drogama, mnogo alkoholiziranih, agresivni prosjaci i beskućnici. I napuštene i zapuštene nekretnine, smeće i prljavština utječu na sliku grada. Čak i ako su pogođeni samo pojedini predjeli ili ulice, to se odražava na čitavu četvrt. Već samo njegovan izgled unutar gradske jezgre pridonosi nedostatku osjećaja sigurnosti i izaziva nelagodu u stanovništvu, opći je zaključak konferencije.

Prije oko 8h

Penziona granica raste brže od životnog vijeka: Otvara se rasprava o pravednosti sistema u Njemačkoj

Između ruralnih područja i velikih gradova postoje znatne razlike. Jedni se tuže na iseljavanje i prazne nekretnine, a drugi na sukobe koji nastaju ponajprije iz siromaštva i suprotstavljenih interesa. Rainer Wendt, čelnik Njemačkog policijskog sindikata, izvijestio je iz Berlina: "Dugo sam živio na Alexanderplatzu i ko se ujutro spotakne o, uglavnom istočnoeuropske, sezonske radnike ili o njihove tragove u ulazima zgrada, taj zna o čemu govorim."

Parlamentarni državni advokat u Saveznom ministarstvu unutarnjih poslova Christoph de Vries (CDU) govori o organiziranim skupinama prosjaka čiji se članovi u njegovu rodnom Hamburgu svako jutro pojavljuju na istim mjestima. Često su to ljudi iz istočnoeuropskih država EU-a. Pomoglo je to što ih je komunalna inspekcija redovito kontrolirala, priča de Vries. "Nije dugo trebalo pa ih više nije bilo."

Kriminal i općine: borba na više fronti

Posebno u većim gradovima čitavi se nizovi ulica pretvaraju u dnevne boravke za ovisnike o drogama, izvijestio je de Vries dalje. "U ovim dijelovima grada stanovnici sada zabarikadiraju ulaze u zgrade kako tamo nitko ne bi konzumirao droge ili ih prodavao."

Prije oko 1h

Šta se trenutno događa u "najruskijem" gradu u EU-u i NATO-u?

To su nepodnošljivi uvjeti. "Nedopustivo je da marginalne skupine zauzimaju javni prostor, a da se obični građani tamo više ne usuđuju ići." No građane plaši i porast teški kriminal. "Ova forma kriminala je često stranog porijekla –urski organizirani kriminal koji nastupa sve nasilnije, sve otvorenije, sve bezobraznije, gdje dolazi do upotrebe vatrenog oružja, ručnih granata, iznuđivanja zaštite."

Gradovi i općine često nemaju vlastitu policiju

Za kriminal i kazneni progon nadležna je policija. U Njemačkoj je ona ustrojena na razini pokrajina i saveznoj razini. Općine su pak nadležne za prekršaje, nadzor obrta, zabrane boravka, zaštitu mladih i slično. Za to imaju vlastite sigurnosne snage koje su dio komunalnih inspekcija.

Općine u dugovima

Za jamčenje sigurnosti i reda potrebno je više osoblja, modernija nadzorna tehnologija i više novca od savezne razine i pokrajina. Većina je općina je do grla u dugovima. 2024. su zabilježile rekordni deficit od gotovo 25 milijardi eura, a u prvom polugodištu 2025. toj svoti se pridružilo još 20 milijardi eura.

Glavni uzrok za dugove su snažno rastući socijalni rashodi i troškovi osoblja. Istodobno je zbog gospodarske krize prihod od poreza od poduzeća naglo pao. Novca za ulaganje u infrastrukturu nedostaje posvuda.

Aktualna vlada to sada želi promijeniti i gradovima i općinama pomoći značajnom financijskom pomoći između ostalog i za prostorne izmjene kojima bi se arhitektonski izbjegla mogućnost stvaranja potencijalno opasnih punktova. Trenutno se traže finansijski protori za ostvarenja tog nauma.