Nekada najveći saveznik turskog predsjednika: Ko je bio Fethullah Gulen?

Turski muslimanski propovjednik Fethullah Gulen, za kojeg Ankara tvrdi da je organizirao neuspjeli državni udar 2016. godine, preminuo je u Sjedinjenim Američkim Državama u 83. godini, objavili su u ponedjeljak 21. oktobra 2024. godine, turski mediji i web stranica povezana s Gulenom.

Gulen je izgradio utjecajan islamski pokret u Turskoj i izvan nje, ali je svoje posljednje godine proveo optužen za orkestriranje pokušaja državnog udara protiv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, optužbe koje je odbacio.

Rođen je u tradicionalnoj islamskoj porodici, a svoje djetinstvo je proveo u atmosferi tradicionalnog sufijskog učenja i religijskih škola. Već kao dijete je bio radoznao i volio znanje, kako piše na stranici Gullen pokreta, u njegovoj biografiji. 

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Šta je Gulenovski pokret?

Prema pisanjima BBC-a, Gulenovski pokret je zajednica istomišljenika - ne politička partija - koji je svoje ime dobio po islamskom učenjaku Fethullah Gulenu. 

Za pripadnike/ice pokreta, on je lider i vjerska figura, a često je opisivan i kao jedan od najmoćnijih ljudi. 

Fethullah Gulen je promovisao tolerantni Islam koji je stavljao akcent na altruizam, čednost, marljiv rad i edukaciju. Posljednje godine svog života proveo je kao bolesnik jer je patio od srčanih smetnji i dijabetesa. Živio je u Pensilvaniji u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pokret, u Turskoj poznatiji kao Hizmet (činjenje usluge ili dobra, turski), osnivao je škole u Turskoj, ali i cijelom svijetu, posebno u državama gdje su muslimani većina, kao što je Pakistan, ali i u Rumuniji. 

Prema navodima, otvarao je škole i u Bosni i Hercegovini, a mediji kao što je Radio Slobodna Europa objavio je da su, prema tvrdnjama turskih vlasti, škole povezane sa Gulenom u BiH, dugovale više od milion KM za poreze u BiH. Dug je potvrdila Porezna uprava BiH. 

Također, postojale su i molbe Turske prema BiH da se škole koje su pod sumnjom da prate ideologiju pokreta Gulena zatvore. 

U matičnoj državi Turskoj, Gulen ima više miliona pratitelja, a vjeruje se da neki od njih imaju i bitne pozicije u vlasti, policiji, te tajnim službama, pa čak i u AK partiji Recep Tayip Erdogana. Svojevremeno, Gulen je bio jedan od glavnih saveznika turskog predsjednika. 

Gulen je izgradio svoje ime na temelju vjerovanja da su mladi Turci izgubili svoj pravac i da je edukacija najbolji odgovor na isto, a pozicija koja će privući sve više srednje klase u pokret je pomogla da se škole otvore. 

Kako je pokret rastao, sljedbenici su počeli preuzimati poslove unutar državne mašinerije.

Neki, poput komentatora Mustafe Akyola, kažu da je cilj bio transformirati Tursku od sekularizma, uprkos Gulenovim tvrdnjama da je više fokusiran na vjeru i moral nego na politiku. Nakon vojnog udara 1980. godine, vladajući generali su ga osumnjičili za pokušaj rušenja vlade i uhapšen je nakon šest godina u izgnanstvu.

Oslobođen je, ali je na kraju optužen 2000. godine i odlučio je da ostane u SAD-u, gdje je bio na liječenju.

I Erdogan i Gulen sebe prikazuju kao pobožne muslimane u suprotnosti sa sekularizmom - ali neki vide malu razliku u njihovim pristupima. Smatra se da Erdogan favorizuje tursku verziju političkog islama, kaže Mustafa Akyol, vanjski, dok se Gulen predstavlja kao zagovornik jednog oblika kulturnog, a ne političkog islama.

Mnogi kažu da su krajnji ciljevi Gulenovog pokreta i dalje nejasni.

"Znam da im interes za obrazovanje nije dovoljan, žele više, ali šta?" rekao je autor Fehmi Koru za BBC.

"U svojim kolumnama sam predlagao da osnuju svoju stranku i traže mandat za upravljanje državom. Oni to nisu uradili."

Kako su Gulen i Erdogan postali rivali?

Sa svojim fokusom na islamske vrijednosti, Gulen i njegovi sljedbenici bili su prirodni saveznici Erdogana kad je preuzeo vlast. Prvo je iskoristio birokratsku ekspertizu gulenista za upravljanje državom, a zatim je iskoristio njihove veze da izvuče vojsku iz politike.

Godine 2010. počeo je veliki slučaj Sledgehammer, koji je doveo do zatvaranja 300 vojnih zvaničnika zbog navodnog organizovanja pokušaja državnog udara 2003. godine. Kasnije je utvrđeno da je većina dokaza protiv njih izmišljena. Turski novinar i akademik Ezgi Basaran kaže da se sada priznaje da su suđenja orkestrirali Gulenovi sljedbenici u vojsci, obavještajnoj službi, policiji i pravosuđu.

Ko stoji iza pokušaja državnog udara u Turskoj?

Nakon što je vojska bila po strani, kaže Basaran, borba za vlast je počela da se oblikuje dok su se AKP i Gulenisti borili za kontrolu nad državom. 

"Rat između dvije frakcije - jedne na vlasti, a druge koja se samo infiltrirala u civilnu i vojnu birokratiju - je rat čiji je pobjednik očigledan od samog početka", kaže Koru. Nakon što je poslao vojsku, Erdogan je krenuo na pokret Hizmet 2013. godine obećavši da će zatvoriti hiljade privatnih škola koje pripremaju učenike za ispite, od kojih je otprilike četvrtinu vodio Gulenistički pokret.

Takođe je počeo da pokušava da istjera ljude za koje se vjeruje da su gulenisti iz službi bezbjednosti i vladinih ministarstava, za koje je rekao da predstavljaju "državu u državi". Ubrzo nakon toga, međutim, turska policija je izvela racije protiv vodećih biznismena i saveznika premijera.

Oni su navodno pomogli Iranu da zaobiđe međunarodne finansijske sankcije protiv njega tako što su režimu u Teheranu poslali zlato u zamjenu za naftu i prirodni plin. U maju 2016. godine, turska vlada je formalno proglasila Gulenov pokret terorističkom organizacijom.

Kako se neuspjeli vojni udar uklapa u ovo?

Gulen je negirao bilo kakvu umiješanost u pokušaj puča i sugerirao je da je sam Erdogan možda stajao iza toga, s obzirom na val hapšenja koji je uslijedio. Međutim, analitičari sugeriraju da su idejni tvorci vojnog udara - bilo gulenisti ili sekularisti - možda iznijeli planove jer su sumnjali da će Erdogan ionako očistiti vojsku.

Sam broj hapšenja - skoro trećina vojnog vrha, kao i hiljade zvaničnika i birokrata - sugeriše da je Erdogan već imao liste meta.

Turska je zatražila izručenje Gulena od SAD-a kako bi se suočila sa suđenjem, ali su SAD rekle da će prvo morati vidjeti dokaze o Gulenovoj umiješanosti. 

21. oktobra 2024. godine, Gulen je preminuo u Sjedinjenim Američkim Državama u 83. godini života.