Macron: "Imamo odgovornost prema Zapadnom Balkanu, moramo se angažovati"

S prvim danom 2022. Francuska je od Slovenije preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europe, koje će biti obilježeno predizbornom kampanjom za predsjedničke izbore u aprilu i parlamentarne u junu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji još nije objavio kandidaturu za drugi predsjednički mandat, ali se očekuje da će to uskoro učiniti.

Kao odbranu od optužbi protukandidata da će predsjedanje koristiti u predizborne svrhe.

Trending

Obilježena 12. godišnjica ubistva policijskog službenika Muhidina Pivodića

“Oporavak, snaga, pripadnost”, slogan je koji je Francuska izabrala za polugodišnje vođenje Unije.

Suverenost Europe ključna je formula francuskog predsjedanja i nju Macron stalno ponavlja još od govora na Sorbonni 2017. godine.

“Ako bih u jednoj rečenici trebao sažeti cilj ovoga predsjedanja, rekao bih da moramo prijeći iz suradnje unutar naših granica u moćnu Europu u svijetu, potpuno suverenu, slobodnu da bira svoj put i gospodari svojom sudbinom”, rekao je Macron na konferenciji za novinare 9. prosinca na kojoj je predstavio prioritete predsjedanja.

Za Macrona suverena Europa prije svega znači sposobnost upravljanja svojim granicama.

Zaštita granica je nužan uvjet za sigurnost Europljana, za suočavanje s migrantskim izazovom i za izbjegavanje situacija poput hibridnog napada Bjelorusije, koja je s Bliskog istoka dovela hiljade migranata i uputila ih na granice Unije.

Stoga je reforma šengenske pravne stečevine jedan od ključnih prioriteta predstojećeg francuskog predsjedanja. Francuzi žele da reforma Schengena i proces odlučivanja o ulasku Hrvatske teku paralelno i žele to dovršiti tokom svoga predsjedanja.

Pariz želi postići dogovor o reformi šengenskog zakona u sljedećih šest mjeseci, što nije nerealno budući da se ne traži jednoglasnost, nego se odlučuje kvalificiranom većinom u Vijeću EU i običnom većinom u Europskom parlamentu, što bitno smanjuje mogućnost blokade, piše Jutarnji.hr.

Francuzi se, između ostaloga, zauzimaju za uspostavu posebnoga tijela koje bi činili ministri unutarnjih poslova i koordinirali upravljanje šengenskim prostorom, nešto slično euroskupini, forumu koji okuplja ministre financija zemalja eurozone i koordinira upravljanje pitanjima koje nameće zajednička valuta.

Francuska će u kontekstu zaštite europskih granica pokušati pomaknuti s mrtve točke pregovore o novom migracijskom paktu, o kojemu se već godinama bezuspješno raspravlja.

Obrana

Drugi element suverene Europe je obrambena politika.

Na samitu EU-a u martu trebao bi biti usvojen Strateški kompas, dokument kojim EU želi povećati stratešku autonomiju u području obrane i sigurnosti, sposobnost i spremnost za djelovanje te za jačanje otpornosti.

Macron kaže da EU treba definirati i zajednički provesti analizu prijetnji s kojima se suočava, da treba biti ambicioznija u obrambenoj industriji i organizirati zajedničke vježbe.

Zapadni Balkan

Treći ključni element suverene Europe po Macronu je stabilnost i prosperitet neposrednog susjedstva.

U tom kontekstu Macron je najavio da će u lipnju biti organizirana konferencija o zapadnom Balkanu, “koji je više od susjeda jer se nalazi u srcu Europe”.

“Mi danas imamo posebnu odgovornost prema zapadnom Balkanu. Tamo se moramo ponovno angažirati, investirati kako bismo potaknuli ekonomsku integraciju regije, poticali razmjenu među ljudima i kako bismo se borili protiv upletanja, manipulacija što čini nekoliko regionalnih sila koje preko Balkana žele destabilizirati Europu”, rekao je Macron.

“Vjerujem da taj posao, koji je politički i ekonomski, predstavlja istinsku suverenističku agendu za našu Europu jer nećemo moći graditi mirnu Europu u sljedećih 50 godina, ako zapadni Balkan ostavimo tamo gdje je danas", rekao je.

Afrički kontinent drugi je neposredni susjed koji će biti prioritet francuskog predsjedanja. U februaru u Bruxellesu bit će organiziran samit država članica i institucija EU-a s Afričkom unijom s ciljem da se odnosi s tim kontinentom postave na nove temelje.