Klimatske promjene brišu historiju: Svjetska baština pred nestankom
Ratovi i revolucije već dugo ugrožavaju nacionalna kulturna dobra – najnoviji primjeri su Iran i Ukrajina. Međutim, danas im prijeti još jedna opasnost - klimatske promjene.
UNESCO lokaliteti svjetske baštine – od 4.000 godina starih piramidalnih hramova u Iraku do čuvenih oko 1.500 godina starih statua na Uskršnjim ostrvima – sve češće su ugroženi erozijom i propadanjem. Veće temperature, jače oluje i stalne suše oštećuju građevinske materijale. Studija iz 2025. pokazuje da je 80 posto lokaliteta svjetske baštine pod "klimatskim stresom", jer se drevni materijali poput drveta i kamena teško prilagođavaju rastućim temperaturama.
"Kolijevka civilizacije" – Veliki zigurat Ura
Hiljadugodišnja historija prijeti da nestane, jer jug Iraka postaje sve topliji. Povećane temperature izazivaju snažnu eroziju.
Trump prijeti dvostrukom blokadom Hormuškog moreuza: Svi koji plate taksu Iranu bit će zaustavljeni
Usred pustinje nalazi se čuveni Veliki zigurat Ura – oko 4.000 godina star hram posvećen bogu Mjeseca Nani. Građevina se sve više raspada, a pješčane dine koje pokreću jaki vjetrovi dodatno oštećuju strukturu.
Istovremeno, podzemne vode zbog vrućine i suše postaju sve slanije, što nagriza cigle od blata starih mesopotamskih hramova.
"Naslage soli su posljedica klimatskih promjena", kaže Kazem Hasun iz službe za antikvitete u provinciji Dhi Kar. Kristali soli prodiru u materijal, šire se i postepeno ga razaraju.
Ugrožene su i ruševine drevnog grada Vavilona na Eufratu, gdje visoka koncentracija soli takođe oštećuje građevine. Arheolozi pokušavaju da ublaže štetu, na primjer izradom desalinizovanih cigala od blata izrađenih po hiljadugodišnjim metodama.
Džamije u Isfahanu, Iran
Rat trenutno predstavlja veliku prijetnju historijskim lokalitetima u Iranu, ali i klimatske promjene ostavljaju vidljive posljedice. Među ugroženim objektima su i historijske džamije u gradu Isfahanu.
Saborna džamija prikazuje razvoj džamijske arhitekture tokom dvanaest vijekova. Gradnja je počela 841. godine, a objekat je kasnije više puta proširivan i obnavljan. UNESCO je smatra "muzejom iranske arhitekture".
Sa svojim impresivnim kupolama i bogatim štukaturama služila je kao uzor za religijske i obrazovne građevine širom regiona – od Irana do Iraka i Sirije.
U blizini se nalazi i trg Mejdan e imam iz 17. vijeka, gdje stoji poznata Šahova džamija sa plavom kupolom i bogatom kaligrafijom.
Međutim, objekti stoje na nestabilnom tlu koje se postepeno spušta zbog opadanja nivoa podzemnih voda usljed suša. Ekstremne temperature i velike promjene vlažnosti dodatno opterećuju građevine.
UNESCO upozorava da bi ovaj spor proces bez zaštitnih mjera mogao dovesti do pukotina i nestabilnosti, pa čak i do urušavanja.
Najstariji ledeni brijeg se raspada: Naučnici otkrivaju šta se događa
Moai statue na Uskršnjem ostrvu
Moai statue na Rapa Nuiju (Uskršnjem ostrvu) mogle bi prema studiji Univerziteta na Havajima za nekoliko decenija sve češće završavati pod vodom.
Posebno je ugroženo mjesto Ahu Tongariki sa 15 monumentalnih statua. Zbog porasta nivoa mora očekuju se jači talasi i poplave, koji bi, prema studiji iz 2025, mogli ugroziti više od polovine kulturnih dobara na tom području.
Autor studije Noa Paoa upozorava da bi to bilo pogubno za živu kulturu i egzistenciju stanovnika Rapa Nuija. "Ova mjesta su ključna za naš identitet i tradiciju“, kaže on. Turizam na ostrvu u velikoj mjeri zavisi od njih. "Ako ništa ne preduzmemo, dugoročno bi mogao biti ugrožen čak i UNESCO status ostrva.“
Kineski zid
Kineski zid, dug više od 21.000 kilometara, jedno je od najznačajnijih građevinskih dostignuća na svijetu. Građen je i proširivan tokom više od dva milenijuma, a od 1987. nalazi se na listi svjetske baštine UNESCO. Ipak, i on je sve ugroženiji.
Mnogi njegovi dijelovi napravljeni su od nabijene zemlje, pa su osjetljivi na vjetar, kišu i naslage soli. To dovodi do pukotina, raspadanja i mogućih urušavanja.
Danas se samo oko šest posto zida smatra dobro očuvanim, dok je približno polovina već ozbiljno oštećena ili nestala, piše DW.
Istraživači zato pozivaju na hitne mjere zaštite, poput stvaranja prirodnih zaštitnih slojeva od mahovine, takozvanih "biokrusta" (biološke pokorice tla).
Klimatske promjene tako ne ugrožavaju samo prirodu, već i kulturnu baštinu čovječanstva – i time dio naše zajedničke istorije.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
