Kinesko liderstvo stoji iza hakovanja Googlea
Radiosarajevo.ba
Ilustracija
Visoki kineski zvaničnici su stajali iza hakovanja Google početkom ove godine što je primoralo menadžment pretraživača da napusti zemlju, kaže se u diplomatskim depešama koje je objavio WikiLeaks.
U dokumentu se citira jedan "dobro-pozicionirani" izvor koji je rekao da je akcija protiv Googlea bila "100 odsto politička". Naime, jedan član kineskog Politbiroa je po njegovim riječima bio veoma ljut jer je nakon pretraživanja svog imena pronašao stranice gdje se on kritikuje. U depeši se, međutim, dodaje da je nejasno da li je neko od najviših kineskih lidera bio umiješan u sabotažu.
Drugi izvještaji kažu da je Peking bio "ekstremno zabrinut" u vezi korištenja satelitskih snimaka visoke rezolucije u okviru Google Earth. U januaru je Google saopćio da je bio predmet "sofisticiranog cyber napada iz Kine" i da su među hakovanim materijalom bili mail nalozi aktivista za odbranu ljudskih prava.
Nakon toga je uslijedio medijski sukob Googlea sa kineskim vlastima oko internet cenzure kao i preseljenje operacija u Hong Kong. U otkrivenim dokumentima Google ne iznosi sumnje ko je odgovoran za hakovanje ali se jasno vidi da je kompanija u nekoliko navrata upozoravala na snažne hakerske napade iz Kine.
U jednom klasifikovanom dokumentu američka ambasada u Pekingu citira jedan "dobro-pozicionirani" kontakt koji tvrdi da je "kineska vlada koordinisala nedavnim napadom na sisteme Googlea".
"Po riječima našeg kontakta, operacije su bile dirigovane od strane nekoga iz Politbiroa“, kaže se.
Izvor, čije je ime izbrisano iz teksta, je rekao američkoj ambasadi da su operacije protiv Googlea bile "100 odsto" političke prirode, a ne pokušaj da se smanji uticaj tog pretraživača u Kini i favorizuje neki drugi kao što je Baidu. Autor depeše ističe da je "nejasno da li su predsjednik i premijer bili obaviješteni o tim akcijama" prije nego što je Google javno objavio svoju zabrinutost.
Takođe se otkriva navodna zabrinutost vlade u Pekingu da je Google izazivanjem zvaničnih cenzorskih internet zakona postao privlačniji za kineske korisnike i da se time stvara impresija da SAD i Google rade zajedno "na miniranju kontrole kineske vlade na internetu".
"Odjednom, nastavlja XXXXXXXXXXXX, Baidu se činio kao dosadno državno vlasništvo dok je Google izgledao veoma atraktivno, kao zabranjeno voće".
U dopisu iz maja 2009. godine, američki diplomata je citirao kineski izvor koji kaže da je "korijen problema" bio neimenovani član kineskog Politbiroa koji je želio da Google zaustavi povezivanje svoje međunarodne stranice sa cenzurisanom verzijom, google.ch.
Taj političar je rekao da je "nedavno otkrio da je međunarodna Google stranica necenzurisana i da je moguće preko nje obaviti pretragu stranica i rezultata na kineskom jeziku". On je po tom izvještaju u pretraživač stavio svoje ime nakon čega je pronašao nekoliko stranica gdje je kritikovan njegov rad. Google je u nekoliko navrata odbio da ukloni te linkove, citirajući svoje anticenzorske principe, i na kraju je morao da napusti Kinu.
Dossier: Curenje istine - WikiLeaks
e-novine.com/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.