Kako sankcionirati neposlušnu članicu EU?

Borba za vlast između rumunskog premijera Viktora Ponta i predsjednika Trajana Baseskua, kojem prijeti smjenjivanje sa predsjedničke funkcije, našla se i na dnevnom redu u Briselu. Kako dovesti u red Rumuniju?

U Brisel je u srijedu (11. jula) doputovao rumunski premijer Viktor Ponte. On će se sastati sa predsjednikom Evropske komisije Barrosom a već je razgovarao sa predsjednikom Evropskog parlamenta Martinom Schulzom.  Ali mada su nezadovoljni politikom sadašnjeg premijera, odgovorni u Briselu međutim nemaju puno mogućnosti da nešto konkretno poduzmu, u najmanju ruku ne pravnih. Ostaje im jedino član 7. Evropskog sporazuma, koji Evropskoj uniji nudi mogućnost drastičnog sankcioniranja pojedinačnih zemalja članica: od zaustavljanja priliva novčane pomoći pa do oduzimanja glasa prilikom donošenja odluka u Vijeću Evropske Unije.

Pretpostavka je da šefovi država i vlada EU sa većinom od četiri petine glasova utvrde da postoji "nedvosmislena opasnost kršenja osnovnih vrijednosti EU" od strane jedne od članica. Od uvođenja 2000. godine ovaj član Evropskog sporazuma nikada nije primjenjivan. Razlog je opravdan, jer je član 7 "vrlo snažan instrument", pojašnjava Frank Schorkopf, sa Univerziteta Göttingen, stručnjak za međunarodno pravo. Osim toga, dodaje on, "EU ne teži baš i da zvanično objavi da je jedna od njenih članica tako posrnula"

Proces o kršenju sporazuma jedva moguć

Stoga je Evropska komisija u slučaju Mađarske početkom godine iskoristila drugi instrument. Mađarska je donijela niz spornih zakona i po članu 258. sporazuma o načinu rada EU je pred Evropskim sudom pokrenula proces protiv te zemlje zbog kršenja sporazuma. U slučaju Rumunije bilo bi krajnje teško primijeniti istu metodu, kaže Schorkopf za Deutsche Welle. "Ne može se tužbom za povredu sporazuma po članu 258. utvrditi da je razrješenje predsjednika Rumunije bilo u suprotnosti sa načinom rada i pravilima Evropske Unije".

Tužba pada i po osnovi kompetencija. Izbor predsjednika Rumunije nema apsolutno ništa zajedničko sa EU, pojašnjava Schorkopf, izuzev ako se time teško i trajno krše načela demokratije. "A onda smo opet u domenu famoznog člana 7". Tako da će Evropskoj Uniji za početak na raspolaganju biti samo 'mekši' instrumenti. Javnim apelima i diplomatskim okretanjem leđa problematična zemlja, u ovom slučaju Rumunija, stavlja se na rub srama. U Briselu se tako nadaju da će pritisak javnosti dovesti do osvještenja rumunskih čelnika  i povratka na zajedničke vrijednosti EU.