Kako je gotovo cijela Europa prešla na "švedski model"

Prizor u Norrsken House u Stockholmu mnogima u vrijeme epidemije djeluje nestvarno, kako bi danas rekli - "staro normalno", i podsjeća na vrijeme prije nego što nas je virus natjerao na radikalne promjene životnih stilova, piše New York Times.

"Potencijalno imam stotine malih kontakata kada radim ovdje", kaže za NY Times Britanac Thom Feeney koji je jedan od menadžera ovog prostora.

Nova normalnost tako nigdje nije neobičnija nego u Švedskoj koja je gotovo jedina zemlja Zapada koja je ovog proljeća odbila uvesti potpuno zatvaranje, odnosno "lockdown". Ta zemlja nije zatvorila javne ustanove, kafiće ni restorane, a nije bilo ni drugih obveznih restriktivnih mjera. Prevencija se temeljila na solidarnosti i povjerenju.

Mnogi naučnici tvrdili su da je rezultat takvog ponašanja porast broja umrlih od koronavirusa, dok su libertarijanski nastrojeni političari i aktivisti tvrdili kako Švedska može svim zemljama biti uzor.

Vodeći švedski zdravstveni stručnjaci tvrde da je ovaj model spriječio ekonomski kolaps zemlje. Kritikovali su ga stručnjaci iz SAD. Ipak, New York Times postavlja pitanje da li je Švedska možda pronašla balans, za kojim žude druge zemlje već mjesecima.

"Situacija zasad izgleda pozitvno", kaže Anders Tegnell, glavni švedski epidemiolog.

U Švedskoj niža stopa zaraza

Podsjetimo, Švedska ima populaciju od oko deset miliona ljudi, a prosječno je proteklih sedmica imala svega 200 novozaraženih dnevno, iako je proteklih dana ta brojka porasla na 380.

Zanimljivo da je stopa zaraza po stanovniku niža nego u Danskoj ili Holandiji, a značajno niža od zemalja poput Francuske i Španije. Kritičari slobodnijeg modela imaju odgovor i na tu tvrdnju - smatraju kako Švedska testira premalen broj ljudi pa su relativno niske brojke novozaraženih rezultat nedovoljnog 'screeninga' pučanstva. Opet, i te se teze mogu dovesti pod sumnju jer brojke pokazuju kako je od svih testiranih svega 1,2 posto u Švedskoj pozitivno, dok ih je na sjeverozapadu Velike Britanije sedam posto pozitivnih.

Slijedi li Europa švedski model?

NY Times podsjeća kako se uoči novog vala pandemije mnoge europske zemlje odlučuju za strože restrikcije. Ali, političke vođe koji su svjesni da bi novi lockdown mogao izazvati neslućene probleme apeliraju na maksimalno pridržavanje zdravorazumskih mjera, poput higijene, održavanja distance i nošenja maski, a sve čine kako bi spriječili kolaps ekonomije koji bi uslijedio zatvaranjem škola, poduzeća, trgovina, barova i restorana.

Stručnjaci tvrde kako Europa uprkos restrikcijama sve više pokušava implementirati švedski model čiji je glavni temelj povjerenje u odgovornost svakog građana.

"Sve zemlje Europe danas manje ili više kombiniraju svoj pristup - testiranje, karantenu i praćenje kontakata zaraženih - sa švedskim modelom, no nijedna to ne želi otvoreno reći. Umjesto toga, od Švedske stalno rade karikaturu, nazivaju njihov model nehumanim i neuspješnim", smatra direktor ženevskog Instituta za globalno zdravlje Antoine Flahault.

Tegnell priznaje kako je moguće da je Švedska trenutno u dobrom, a mogla bi završiti u lošem razdoblju, ali, ističe kako su od jedne od zemalja s najviše slučajeva došli do situacije u kojoj bilježe razmjerno nisku stopu zaraze.

Dodao je kako bi u nekim slučajevima zemlja mogla donijeti mjere poput uvođenja obveze nošenja zaštitnih maski, ali samo u lokalnih žarištima. Ipak, dodao je, razmišljajući o proljeću danas bi možda ipak razmotrio mjere poput lokalnih ograničavanja kretanja ili zatvaranja nekih škola.

"U aprilu se činilo da gotovo svatko ima covid. Sada je pacijenata mnogo manje", kaže Karin Hildebrand, kardiologinja u jedinici intezivne njege bolnice Sodersjuksuhet.

Neki stručnjaci smatraju kako je Švedska gotovo u potpunosti uspostavila kontrolu nad epidemijom.

"Postoje indicije da su Šveđani stvorili neku vrstu imuniteta na bolest koji, uz ostalo što čine na prevenciji zaraze, koronavirus drži pod kontrolom. U početku se možda mogla izbjeći visoka stopa smrtnosti, no Švedska je sredinom travnja povratila kontrolu nad bolešću. Švedska je daleko od famoznog imuniteta krda, no možemo zaključiti da je poštivanje mjera socijalne distance dalo rezultate i pokazalo se ključnim u borbi protiv koronavirusa", zaključuje Kim Sneppen, profesor bioraznolikosti s Instituta Niels Bohr.

Ostatak teksta pročitajte ovdje.