Kako bombardovanje Irana utječe na globalno tržište: Na udaru industrija nafte i gasa

Od 28. februara Sjedinjene Američke Države i Izrael bombarduju Iran kako bi, prema vlastitim izjavama, toliko oslabili režim u Teheranu da on više ne predstavlja prijetnju za Izrael i ostatak svijeta.

Jedna od posljedica toga: globalna cijena nafte porasla je za oko 60 posto od početka napada. Međunarodna referentna vrsta sirove nafte Brent sada je najskuplja od sredine 2022. godine, dok je bliskoistočna Oman Crude, s više od 150 američkih dolara po barelu, dostigla čak i historijski maksimum.

Zašto su cijene nafte toliko porasle?

Oko 20 posto svjetske potražnje za naftom transportuje se kroz Hormuški moreuz, uski morski prolaz koji povezuje Perzijski zaljev sa svjetskim okeanima. Kao odgovor na napade, Iran ne gađa samo Izrael i američke vojne baze u regiji, nego i civilne ciljeve u susjednim zalivskim državama.

Trending

Vlada FBiH o novom Zakonu o južnoj interkonekciji: "Svaki mjesec čekanja znači veću ranjivost"

Za cijene nafte je, međutim, presudno to što su oružane snage pod kontrolom iranskog režima blokirale saobraćaj kroz Hormuški moreuz. Od početka rata, kroz taj prolaz prošao je tek poneki trgovački brod, poput tankera, kontejnerskih i drugih teretnih brodova, dok ih je ranije bilo oko 140 dnevno. Naglo smanjenje ponude na svjetskom tržištu dovelo je do rasta cijena nafte.

Dodatno, Iran je gađao naftnu i plinsku infrastrukturu. Među ciljevima su bili Ras Laffan u Kataru, najveći LNG izvozni terminal na svijetu gdje se prirodni plin ukapljuje za transport, kao i dvije rafinerije u Kuvajtu i jedna u Yanbuu u Saudijskoj Arabiji. Stručnjaci procjenjuju da će biti potrebni mjeseci, pa čak i godine, da se sva šteta sanira.

Prije oko 1h

Pentagon potvrdio: SAD poslale kopnene snage na Bliski istok

Lučki grad Yanbu na Crvenom moru smatra se mogućom alternativom za izvoz nafte iz regije. Međutim, njegov kapacitet je tek mali dio onoga što bi bilo potrebno da zamijeni Hormuški moreuz kao transportni pravac.

Kako Iran blokira Hormuški moreuz?

Hormuški moreuz, širok svega oko 40 kilometara, nalazi se između Irana i Omana. Iran prijeti da će napadati pa čak i potapati brodove koji pokušaju proći bez dozvole. Za to koristi dronove, rakete kopno–more, kao i bespilotne čamce s eksplozivom. Također postoje strahovanja da je iranska mornarica postavila morske mine na plovnom putu.

Od početka rata zabilježeno je više od 20 napada, vjerovatno raketnih, na trgovačke brodove u Perzijskom zaljevu i Omanskom zaljevu, s druge strane Hormuškog moreuza.

Koje zemlje najviše pogađa blokada Hormuškog moreuza?

Samo povećanje cijena, pojednostavljeno rečeno, pogađa sve zemlje koje kupuju ili prodaju naftu i naftne derivate poput benzina ili kerozina na svjetskom tržištu. Porasle su i cijene mineralnih đubriva koja se proizvode uz pomoć prirodnog gasa. Ipak, nisu sve zemlje jednako zavisne od tih sirovina. Izvoznici izvan regije Zaljeva mogli bi čak profitirati kroz veće prihode i potencijalno veću prodaju.

Neposredno su pogođene zemlje izvoznice nafte u Perzijskom zaljevu, jer veliki dio njihovih ekonomija zavisi od prihoda od izvoza nafte i plina.

Prije oko 2h

Moskva odmah reagovala: Izrael napao strateški važnu rutu između Rusije i Irana

Osim njih, pogođene su i zemlje uvoznice. Među njima su industrijski snažne države koje su više izložene rastu cijena i šoku u snabdijevanju nego ekonomije zasnovane na uslugama. Posebno teško bi to moglo pogoditi azijske zemlje poput Kine, Japana i Koreje, jer su one glavni kupci sirovina iz Perzijskog zaljeva.

Ipak, Iran je u međuvremenu najavio da će dozvoliti prolaz brodovima koje ne smatra "neprijateljskim". Krajem prošle sedmice navedeno je da će Iran dopustiti i isporuke prema Japanu, iako ta zemlja ima bliske ekonomske i vojne veze sa SAD-om, prenosi DW.

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump početkom ove sedmice najavio da će planirane napade na energetsku infrastrukturu Irana odgoditi na pet dana i govorio o napretku u pregovorima s Iranom, čini se da se cijena nafte blago stabilizuje. Očigledno su tržišta sirovina počela računati s tim da bi oružani sukob mogao završiti ranije nego što se ranije strahovalo.

Razvoj situacije na Bliskom istoku pratite na portalu Radiosarajevo.ba na linku OVDJE.