Jemen: Zašto se vodi krvavi građanski rat, ko su njegovi akteri?

Današnja država Jemen nastala je 22. maja 1990. ujedinjenjem Arapske Republike Jemen (Sjeverni Jemen) i Demokratske Narodne Republike Jemen (Južni Jemen).

Sjeverni Jemen (glavni grad Sana), koji je uspio sačuvati suverenitet, bio je šiitska monarhija. Južni Jemen (glavni grad Aden) bio je britanska teritorija do 1967. godine, a sudbinu mu je određivao izuzetan strateški položaj na ruti koja je povezivala britansku Indiju s metropolom.

Jemen je podijeljen i po vjerskoj liniji – na sunite (južni dio zemlje) kojih ima, prema procjenama, do 55 posto, i šiite (sjever zemlje) koji sačinjavaju ostatak stanovništva.

I poslije ujedinjenja zemlje nije prevaziđena duboka podvojenost nekadašnjeg Sjevernog i Južnog Jemena (zapravo je bolje reći sjeverozapada i jugoistoka zemlje).

Za prvog predsjednika Jemena izabran je Ali Abdullah Saleh, bivši predsjednik Sjevernog Jemena, koji dolazi iz šiitske porodice. Tokom Zaljevskog rata 1991. godine Saleh je podržavao iračkog predsjednika Saddama Husseina, zbog čega je došao u sukob sa Saudijskom Arabijom koja je tada protjerala oko sedam miliona jemenskih radnika.

Godine 1994. ostaci Jemenske socijalističke partije i ostale političke snage na jugu (Južni Jemen je nakon odlaska Britanaca bio socijalistička država) koje se nisu slagale s ujedinjenjem Jemena pokrenule pobunu i izbio je Jemenski građanski rat. Rat je završio predajom pobunjenika i učvršćivanjem Salehove moći.

Saleh je s vremenom izgradio autoritarnu vlast i nije dopuštao nikakvu opoziciju i demonstracije u zemlji.

Izgradio je značajne veze sa zapadnim silama jer se protivio djelovanju Al-Qaide koja ima značajnu moć među jemenskim plemenima (koje Saleh ne kontrolira).

Nakon Arapskog proljeća na sjeveru Afrike – rušenja predsjednika Tunisa Zine el Abidine Ben Alija i Egipta Hosnija Mubaraka 2011. godine – i u Jemenu su izbili protesti na kojima se tražio odlazak Saleha s vlasti. Saleh je obećao slobodne izbore 2013. godine na kojima se neće kandidirati, ali demonstranti traže njegov trenutni odlazak. 

Trećeg maja 2011. pobunjenici su napali Salehovu rezidenciju kada je predsjednik ranjen zbog čega je morao otići na liječenje u Saudijsku Arabiju. Svojim zamjenikom, v.d. predsjednika, imenovao je potpredsjednika Abd al-Rab Mansur al-Hadija, koji pripada sunitskim muslimanima.

Nakon što je Saleh odustao od vlasti u zamjenu za imunitet od krivičnog progona 21. februara 2012. održani su izbori na kojima je Al-Hadi bio jedini kandidat, i na kojima je formalno izabran za predsjednika.

Još ranije su se u glavnu opoziciju svim vlastima prometnuo pokret Husi, ogranak Zeida, odnosno šiitskog islama s krajnjeg sjevera Jemena, blizu granice sa Saudijskom Arabijom.

Nakon što je vođa Husa Sheikh Hussein Badreddin al-Houthi optužen da je vođa pobune 2004. godine, režim je naredio potragu za njim, što je rezultiralo hapšenjem stotina ljudi i njegovom likvidacijom, zajedno s desetinom pristalica.

Od tada se Husi aktivno bore protiv centralne vlasti, tražeći veći politički utjecaj i optužujući vladu za povezivanje sa Saudijskom Arabijom i zanemarivanje nacionalnog razvoja i potreba tradicionalnog plemena Zeidi.

Početkom 2015. nemiri se intenziviraju nakon što su Husi odbili prijedlog unutrašnjeg uređenja države sa šest konfederalnih jedinica. Žele da njihov vođa Abdul-Melik al-Husi bude na čelu Jemena, no tome se protive suniti.

U želji da se ponovno vrati na vlast, i svrgnuti predsjednik Saleh staje na stranu Husa koji ubrzo zauzimaju velike dijelove teritorije i glavni grad Sanu. Husi su 22. januara zauzeli predsjedničku palaču i natjerali predsjednika Al-Hadija da podnese ostavku.

Mjesec dana kasnije Al-Hadi je pobjegao u svoj rodni Aden i objavio da su neustavne sve akcije i preuzimanje vlasti Revolucionarnog komiteta Husa.

Krajem marta Al-Hadi je pobjegao u Rijad, a već narednog dana je, na njegov zahtjev, Koalicija arapskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom počela bombardiranja Husa i snaga lojalnih bivšem predsjedniku Salehu.

Vlada Mansur al-Hadija tvrdi kako Husi moraju položiti oružje, ali oni i dalje drže glavni grad Sanu, navodno, uz pomoć Irana i libanske šiitske milicije Hezbollah.

Zbog iranske podrške Husima, odnosno saudijske podrške sunitima i svrgnutom predsjedniku Al-Hadiju, smatra se da je građanski rat u Jemenu i sukob dvije bliskoistočne velesile.

Od početka rata u Jemenu poginulo je oko 7.000 ljudi, a više od tri miliona ih je raseljeno.