Italijanski mediji objavili: Ovo je uzrok smrti pape Franje
"Papa je mirno preminuo", rekli su ljekari iz bolnice Gemelli koji su pratili zdravlje Svetog Oca. Smrt je nastupila uslijed problema s mozgom – vjerovatno moždanog udara, iako nije jasno da li je bio hemoragične prirode ili ne, objavila je danas, 21. aprila, italijanska La Repubblica.
Kako su naveli, nema, barem naizgled, povezanosti s respiratornim problemima koji su u februaru doveli do njegovog hospitaliziranja u Gemelliju.
Podsjeća se da je papa primljen u bolnicu 14. februara. "Moram liječiti svoj bronhitis", rekao je tada. Svijet ga je sedmicu ranije gledao kako teško čita tokom mise zbog problema s disanjem. Nekoliko dana je uzimao antibiotike i kortikosteroide u Domu svete Marte, sve dok nije odlučeno da kućna terapija nije dovoljna i da treba da se preseli u apartman rezervisan za pape u bolnici Gemelli. Tamo su ljekari otkrili prisustvo "polimikrobne" infekcije – izazvane kombinacijom virusa, bakterija i gljivica – u bronhijama. Kasnije je CT pokazao da ima obostranu upalu pluća. Papa Franjo je također patio od bronhiektazija i astmatičnog bronhitisa. U subotu, 22. februara, njegovo stanje se pogoršalo. Imao je produženi respiratorni napad koji je zahtijevao primjenu kiseonika visokog protoka (dakle bio je ventiliran), kao i transfuzije. Papa je ostao u bolnici Gemelli 38 dana, sve do 23. marta, kada je otpušten.
Pokušaj ubistva u Starom Gradu: Tužilaštvo KS objavilo detalje optužnice protiv muškarca i žene
Slaba tačka
Respiratorni sistem je oduvijek bio slaba tačka pape, koji je, s druge strane, imao – kako su tvrdili svi koji su ga liječili – veoma snažno srce. On sam je ispričao doktoru i novinaru Nelsonu Castru, autoru knjige Papino zdravlje, da mu je u avgustu 1957, kada je imao 21 godinu i bio u drugoj godini seminara u Vili Devoto u Buenos Airesu, odstranjen dio pluća: "Te zime se širila snažna epidemija gripe i mnogi su se sjemeništarci zarazili. I ja također. No, u mom slučaju situacija se zakomplikovala. Dok su se moji kolege oporavljali za nekoliko dana, bez posljedica, ja sam i dalje imao visoku temperaturu."
Ljekari su otkrili tri ciste na gornjem režnju desnog plućnog krila i pleuralni izljev, pa su odlučili na operaciju. Respiratorni problemi su se nastavili i kasnije u životu, a u starijoj dobi često je morao da se liječi. Dana 29. marta 2023. imao je poteškoće s disanjem nakon opšte audijencije. Hitno je primljen u Gemelli, gdje su tada rekli da ima bronhitis. Kasnije je Papa otkrio da je zapravo imao "akutnu i jaku upalu pluća".
Drago Pilsel uz smrt pape Franje: Ovo je bio pontifikat služenja, blizine i milosrđa
Abdominalni problemi
Što se tiče problema sa stomakom, hirurg Sergio Alfieri iz Gemellija je ispričao da mu je papa kazao kako je s 14 godina operisao slijepo crijevo – to je bila njegova prva operacija. Nakon toga uslijedile su operacija pluća i još jedna operacija dok je bio svećenik u Argentini. Godine 1980, ispričao je Nelsonu Castru, odstranjena mu je žučna kesica koja je bila gangrenozna: "Bila je to teška i rizična operacija." U operacionoj sali bio je i dr. Juan Carlos Parodi, kasnije poznat kao jedan od najistaknutijih stručnjaka u oblasti vaskularne hirurgije, koji je također kasnije govorio o tom slučaju.
Još dvije operacije – planirane i stoga nehitne – Papa je imao u skorije vrijeme u Gemelliju, a prvi hirurg je opet bio Alfieri. Godine 2021. odstranjen mu je dio crijeva s divertikulima. Dvije godine kasnije, Franjo je bio u operacionoj sali tri sata zbog "laparotomije i rekonstrukcije trbušnog zida uz upotrebu proteze". Intervencija je bila potrebna zbog "zarobljenog laparocelea", vrste hernije koja nastaje na prethodnom ožiljku, a uzrokovala je "ponavljajuće, bolne i sve gore subokluzivne sindrome". Vjerovatno je ožiljak bio od stare operacije žučne kese.
Do posljednjeg daha molio je za potlačene: Papa Franjo u subotu uputio posljednji poziv u Palestinu
Koljeno koje nikad nije operisao
Papa Franjo je posljednjih godina imao problema s koljenom. Patio je od gonalgije – bolova u koljenu uzrokovanih vjerovatno artrozom. Ljekari su mu nudili operaciju, ali on, koji nije mnogo vjerovao ljekarima i više se oslanjao na jednog bolničara, stalno je odbijao zahvat. Plašio se, između ostalog, i posljedica anestezije. Krajem 2022. rekao je:
"Zašto sam odbio operaciju koljena? Ne vlada se koljenom, već glavom."
No, problemi sa zglobom su mu značajno smanjili pokretljivost – praktično je prestao hodati i ugojio se. Sve to dodatno je oslabilo njegov već krhak organizam osamdesetosmogodišnjaka.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
