Italijanski mediji objavili: Ovo je uzrok smrti pape Franje
"Papa je mirno preminuo", rekli su ljekari iz bolnice Gemelli koji su pratili zdravlje Svetog Oca. Smrt je nastupila uslijed problema s mozgom – vjerovatno moždanog udara, iako nije jasno da li je bio hemoragične prirode ili ne, objavila je danas, 21. aprila, italijanska La Repubblica.
Kako su naveli, nema, barem naizgled, povezanosti s respiratornim problemima koji su u februaru doveli do njegovog hospitaliziranja u Gemelliju.
Podsjeća se da je papa primljen u bolnicu 14. februara. "Moram liječiti svoj bronhitis", rekao je tada. Svijet ga je sedmicu ranije gledao kako teško čita tokom mise zbog problema s disanjem. Nekoliko dana je uzimao antibiotike i kortikosteroide u Domu svete Marte, sve dok nije odlučeno da kućna terapija nije dovoljna i da treba da se preseli u apartman rezervisan za pape u bolnici Gemelli. Tamo su ljekari otkrili prisustvo "polimikrobne" infekcije – izazvane kombinacijom virusa, bakterija i gljivica – u bronhijama. Kasnije je CT pokazao da ima obostranu upalu pluća. Papa Franjo je također patio od bronhiektazija i astmatičnog bronhitisa. U subotu, 22. februara, njegovo stanje se pogoršalo. Imao je produženi respiratorni napad koji je zahtijevao primjenu kiseonika visokog protoka (dakle bio je ventiliran), kao i transfuzije. Papa je ostao u bolnici Gemelli 38 dana, sve do 23. marta, kada je otpušten.
Sin Milorada Dodika otkrio šta mu je obećao Donald Trump Jr.
Slaba tačka
Respiratorni sistem je oduvijek bio slaba tačka pape, koji je, s druge strane, imao – kako su tvrdili svi koji su ga liječili – veoma snažno srce. On sam je ispričao doktoru i novinaru Nelsonu Castru, autoru knjige Papino zdravlje, da mu je u avgustu 1957, kada je imao 21 godinu i bio u drugoj godini seminara u Vili Devoto u Buenos Airesu, odstranjen dio pluća: "Te zime se širila snažna epidemija gripe i mnogi su se sjemeništarci zarazili. I ja također. No, u mom slučaju situacija se zakomplikovala. Dok su se moji kolege oporavljali za nekoliko dana, bez posljedica, ja sam i dalje imao visoku temperaturu."
Ljekari su otkrili tri ciste na gornjem režnju desnog plućnog krila i pleuralni izljev, pa su odlučili na operaciju. Respiratorni problemi su se nastavili i kasnije u životu, a u starijoj dobi često je morao da se liječi. Dana 29. marta 2023. imao je poteškoće s disanjem nakon opšte audijencije. Hitno je primljen u Gemelli, gdje su tada rekli da ima bronhitis. Kasnije je Papa otkrio da je zapravo imao "akutnu i jaku upalu pluća".
Drago Pilsel uz smrt pape Franje: Ovo je bio pontifikat služenja, blizine i milosrđa
Abdominalni problemi
Što se tiče problema sa stomakom, hirurg Sergio Alfieri iz Gemellija je ispričao da mu je papa kazao kako je s 14 godina operisao slijepo crijevo – to je bila njegova prva operacija. Nakon toga uslijedile su operacija pluća i još jedna operacija dok je bio svećenik u Argentini. Godine 1980, ispričao je Nelsonu Castru, odstranjena mu je žučna kesica koja je bila gangrenozna: "Bila je to teška i rizična operacija." U operacionoj sali bio je i dr. Juan Carlos Parodi, kasnije poznat kao jedan od najistaknutijih stručnjaka u oblasti vaskularne hirurgije, koji je također kasnije govorio o tom slučaju.
Još dvije operacije – planirane i stoga nehitne – Papa je imao u skorije vrijeme u Gemelliju, a prvi hirurg je opet bio Alfieri. Godine 2021. odstranjen mu je dio crijeva s divertikulima. Dvije godine kasnije, Franjo je bio u operacionoj sali tri sata zbog "laparotomije i rekonstrukcije trbušnog zida uz upotrebu proteze". Intervencija je bila potrebna zbog "zarobljenog laparocelea", vrste hernije koja nastaje na prethodnom ožiljku, a uzrokovala je "ponavljajuće, bolne i sve gore subokluzivne sindrome". Vjerovatno je ožiljak bio od stare operacije žučne kese.
Do posljednjeg daha molio je za potlačene: Papa Franjo u subotu uputio posljednji poziv u Palestinu
Koljeno koje nikad nije operisao
Papa Franjo je posljednjih godina imao problema s koljenom. Patio je od gonalgije – bolova u koljenu uzrokovanih vjerovatno artrozom. Ljekari su mu nudili operaciju, ali on, koji nije mnogo vjerovao ljekarima i više se oslanjao na jednog bolničara, stalno je odbijao zahvat. Plašio se, između ostalog, i posljedica anestezije. Krajem 2022. rekao je:
"Zašto sam odbio operaciju koljena? Ne vlada se koljenom, već glavom."
No, problemi sa zglobom su mu značajno smanjili pokretljivost – praktično je prestao hodati i ugojio se. Sve to dodatno je oslabilo njegov već krhak organizam osamdesetosmogodišnjaka.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.