Šta je konklava: Kako će se izabrati novi papa i i zašto je Franjo već oblikovao budući izbor?
Izbor pape obavijen je stoljetnom tradicijom i strogim pravilima Katoličke crkve.
Sljedećeg papu izabrat će kardinalski kolegij - najviše osobe Katoličke crkve koje je imenovao papa, a koji će idućih nekoliko dana otputovati u Rim na konklavu. Ime dolazi od latinske riječi cum clave, što znači "s ključem", što ukazuje na zatvoreni proces izbora pape.
Trenutno ima više od 220 kardinala iz više od 70 zemalja, ali njih samo oko 120 su kardinali izbornici (isključuju se oni stariji od 80 godina). Dvije trećine kardinala izbornika izabrao je Franjo u posljednjih 10 godina i uvelike odražavaju njegovu viziju inkluzivnije Crkve, čime je oblikovao izbor budućeg pape.
Raspisana potjernica: Policija objavila identitet osumnjičenog za ubistvo trudne žene u Hrvatskoj
Extra Omnes
Nakon što se kardinali okupe u Rimu, obično 15-20 dana nakon papine smrti, okupljaju se pod Michelangelovim veličanstvenim oslikanim stropom u Sikstinskoj kapeli kako bi započeli svoja vijećanja. Nakon što su objavljene riječi extra omnes (svi van, op.pr.) koje se odnose na sve osim kardinala s pravom glasa i nekoliko dužnosnika i liječnika, vrata se zaključavaju.
Kardinali se zaklinju na apsolutnu tajnost i ne smiju kontaktirati s vanjskim svijetom za vrijeme trajanja izbornog procesa. Njihovi telefoni su uklonjeni, a novine, televizija, pisma ili poruke nisu dopušteni. Prije i za vrijeme konklave kapela se također provjerava da nema prislušnih uređaja.
Kardinali spavaju i jedu u namjenski izgrađenom hostelu, kući svete Marte, u blizini Sikstinske kapele, gdje je papa Franjo živio posljednjih 12 godina.
Vatikan saziva konklavu: Ovo su kandidati za novog papu
Konklava počinje misnim slavljem, nakon čega počinje vijećanje i glasovanje. Glasa se svaki dan, ujutro i poslijepodne, dok kandidat ne osvoji dvotrećinsku većinu. Nakon svakih sedam glasačkih listića postoji dan pauze za molitvu i razmišljanje. Ako nakon 30 glasanja nema konačnog rezultata, kandidat će biti izabran običnom većinom. Najduža papinska konklava u novijoj historiji bila je 1922. godine, kada je kardinalima trebalo pet dana da izaberu novog vođu.
Bilo koji kršteni muškarac može biti izabran za papu, iako se uvijek bira aktivni kardinal. Svaki izbornik dobiva glasački listić s otisnutim na vrhu riječima eligo in summum pontificem (Biram za vrhovnog papu, op.pr.). Kardinali dodaju ime po svom izboru, presavijaju karticu i bacaju je u kalež.
"Habemus papam"
Glasanje je tajno, ali to ne znači da je proces imun na frakcionaštvo, intrige i lobiranja. Nakon svakog kruga glasanja, glasačke listiće spaljuju i dodaju hemikalije kako bi dim bio crn ili bijel. Crni dim koji izlazi iz dimnjaka od 18 metara ukazuje da papa nije izabran; bijeli dim objavljuje svijetu da je izabran novi papa.
Uspješnog kandidata pitaju prihvaća li izbor i, ako prihvata, koje ime bira za poglavara. Kardinali obećavaju poslušnost novom papi, koji potom odlazi u susjednu Sobu suza kako bi bio odjeven u bijelu mantiju i kapu te crvene papuče. Vatikanski krojači unaprijed će izraditi tri kompleta misnog ruha u različitim veličinama.
Dekan kardinala zatim izlazi na glavni balkon bazilike Svetog Petra, ispred kojeg će se okupiti hiljade katoličkih vjernika i turista. Dekan će izjaviti: "Annuntio vobis gaudium magnum: Habemus papam", što znači "S velikom radošću vam javljam: Imamo papu."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.