... / Hrvatska više nije na čelu EU: Kormilo preuzela Njemačka

01. 07. 2020. u 09:50:00 Fena

Shares: 58

Njemačka je u srijedu preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a, koje će se kao i prethodno hrvatsko, prioritetno baviti pandemijom koronavirusa i njenim posljedicama na privredu i društvo u cjelini. 

Njemačka je vlada prošle sedmice usvojila je program predsjedanja, čiji je slogan "Zajednički. Učinimo Europu ponovno snažnom". 

Njemačka je jedna od šest zemalja utemeljiteljica Europske unije i ovo joj je 13. predsjedanje Vijećem EU-a, a drugo za kancelarku Angelu Merkel, koja je na vlasti od 2005. 

Hrvatsko predsjedanje završilo je utorak, kada je nastupila smjena na čelu Vijeća. S hrvatskim predsjedanjem ujedno završava i dosadašnji predsjednički trio koji su činile Rumunija, Finska i Hrvatska i nastupa novi u kojem su Njemačka, Portugal i Slovenija.

Njemački diplomati u Bruxellesu kažu da su zbog pandemije koronavirusa morali mijenjati prvobitne planove te da interno ovo nazivaju "korona-predsjedništvo". 

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja u prvoj polovini ove godine, već od sredine marta nije bilo fizičkih sastanaka na političkoj razini, što je više od tri i po od ukupno šest mjeseci predsjedanja, a što se nikada u historiji EU-a nije dogodilo. 

Nakon dugo vremena zakazan je za 17. i 18. juli prvi fizički sastanak na vrhu u Bruxellesu,  a njemački diplomati se nadaju da bi se u julu mogli održati i neki fizički sastanci na ministarskoj razini. Od početka septembra oprezno najavljuju više fizičkih sastanaka. 

Pritom ističu da će se broj fizičkih sastanaka moći povećati za najviše 30 posto, jer će se morati poštovati pravila socijalnog distanciranja tokom cijelog trajanja njemačkog predsjedanja, a vjerojatno i nakon toga. 

Dobar dio sastanaka i dalje će se odvijati na daljinu putem video-veze, iako se pokazalo da ti sastanci nisu ni približno efikasni kao fizički. 

Problem je što na njima nema interaktivnosti, sudionici samo pročitaju unaprijed pripremljena izlaganja, a nema ni okupljanja u užim skupinama bez mikrofona, što je čest slučaj na marginama fizičkih sastanaka, a znatno pomaže u postizanju dogovora. 

Postavlja se i pitanje povjerljivosti sastanaka putem video veze jer niko ne zna koliko osoba sluša rasprave na video konferencijama. 

"Vidjeli smo da tokom video sastanaka neke informacije cure u javnost gotovo u stvarnom vremenu", kaže visoki njemački diplomat u Bruxellesu. 


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA