Elvira spriječila kolaps rublje, zovu je Putinovim "najstrašnijim oružjem"

Ugledni politički portal Politico donio je priču u kojoj je u uvodnom pasusu guvernerku ruske centralne banke, Elviru Nabiullinu, proglasio „najstrašnijim oružjem“ Rusije u ekonomskom ratu sa Zapadom.

Do tog zaključka došli su jer je očigledno da je Nabiullina uspjela spriječiti kolaps ruskog finansijskog sistema uprkos teškim finansijskim sankcijama te je osigurala dramatični oporavak ruske nacionalne valute, rublje, na nivo na kojem je bila prije invazije na Ukrajinu, piše Politico.

Elvira Nabiulina važi za međunarodno visoko cijenjenu guvernerku ruske centralne banke.

Trending

Hrabri spasioci iz Bihaća evakuisali 100 osoba: Kroz snježne nanose nosili bebu

Uz to je Politico je donio mišljenja centralnih bankara prema kojima Nabiullina ipak ne može dugoročno osigurati rusku finansijsku stabilnost jer će joj jednostavno nestati "municije" za odgovor na sve širi zahvat zapadnih sankcija.

"Ovo je dugoročna stvar", rekao je guverner centralne banke Latvije Mārtiņš Kazāks, ističući da sankcije već počinju da pogađaju rusku realnu ekonomiju. On je za Politico rekao da vidi takozvani oporavak u obliku slova L, obilježen naglim padom aktivnosti praćen dugim periodom bez rasta.

Jedan centralni bankar rekao je za Politico da nije iznenađen efikasnom reakcijom ruskih vlasti na sankcije Zapada. "Nabiullina je izuzetno kompetentna i okružila se izuzetno kompetentnim savjetnicima", rekao je on, govoreći iz iskustva iz višestrukih susreta s Nabiullinom i njenim timom.

Drugi izvor iz centralne banke rekao je da je Nabiulina "prilično dobro obavila svoj posao i uradila prave stvari" uoči rata i kao reakcija na sankcije Zapada. Ali on je ukazao na jedan izuzetak: čuvanje rezervi centralne banke u inostranstvu.

"Niko u ruskoj ekonomiji i vladinim krugovima nije očekivao da će biti sankcionisane od strane centralnih banaka," rekao je on. To se, naravno, pokazalo kao jedna od prvih salvi Zapada nakon invazije.

Nasuprot tome, odluka ruskih vlasti da u suštini eksternalizira intervencije na tržištu valuta donosi rezultate koje je Moskva željela. Sama centralna banka potrošila je samo 1,2 milijarde dolara na podržavanje valute, dok je Rusija prisilila svoje velike izvoznike nafte i gasa da najmanje 80 posto svojih izvoznih prihoda prebace u rublju - što je sada glavni izvor podrške rublji.

Ali tvrdnja da snaga rublje pokazuje da sankcije Zapada ne uspijevaju je pogrešna, kažu stručnjaci.

"Možete razbiti prozore. Možete uključiti grijanje i onda se možete pretvarati da je napolju ljeto", bila je analogija koju je ponudio Kazāks. "Kurs je imaginarni broj."

Iikka Korhonen, stručnjak za ruske banke u Finskoj, slaže se da je oporavak rublje funkcija kontrole kapitala, a ne ekonomskih osnova.

"Rublja više nije slobodno konvertibilna valuta," rekao je Korhonen.

Zaista, novi podaci Instituta za međunarodne finansije naglašavaju koliko je međunarodno tržište rublje nelikvidno, što implicira da samo Rusija trguje u svojoj valuti.

U međuvremenu, Nabiulina agresivna politika će vremenom ostaviti druge tragove na ekonomiji, kažu stručnjaci.

"Oštro veće kamatne stope će postati problem za bankarski sektor u Rusiji jer će marže biti jako smanjene", tvrdi Korhonen. "Očekujem da ću vidjeti prve znakove ovoga kada banke objave rezultate za drugi kvartal."

Kako Kazaks tvrdi, još uvijek postoji hitna potreba za još oštrijim sankcijama kako bi ruska ekonomija bila toliko "osakaćena" da ne može započeti buduće ratove. Ali to zahtijeva da Evropa agresivnije promijeni svoju energetsku politiku. "Moramo biti u mogućnosti da diverzificiramo ili napustimo ruske dobavljače prije nego što Rusi budu u mogućnosti da preusmjere svoju energiju na druga tržišta", tvrdi Korhonen.

Drugi stručnjaci, poput Andrisa Strazdsa iz Evropskog vijeća za vanjske odnose, upozoravaju da ne treba polagati sve nade u sankcije.

"Izuzetno je čudno misliti da mi kao kolektivni Zapad možemo smisliti sankcije veličine koje će odmah slomiti rusku ratnu mašinu," rekao je, dodajući da čak ni potpuni embargo na uvoz gasa i nafte neće uspjeti.

"Imaju svoje gorivo. Imaju zalihe raketa, imaju vojnu opremu i, žao mi je što moram da kažem, imaju topovsko meso", rekao je on. "Oni imaju sve glavne resurse da nastave dalje neko vrijeme."

Strazds je rekao da očekuje da će uticaj sankcija početi da se odražava na realnu ekonomiju krajem godine.

„Isto važi i za finansijska tržišta“, rekao je on. "Udvostručavanje kamatnih stopa će naštetiti i biće problema sa kreditima koji se ne mogu naplatiti. Oni se neće pojaviti sada, ali će se pojaviti kasnije tokom godine i kasnije.", piše Politico.