Šta može očekivati mađarska dijaspora nakon odlaska Vikotra Orbana?
Većina saveza mađarskih manjina u susjednim zemljama Mađarske bila je privjesak Orbanove stranke Fidesz. Novi mađarski premijer Peter Magyar sada želi reformisati sustav odnosa prema dijaspori.
U Mađarskoj od 1990. godione nijedan premijer ne može zaobići nepisanu obavezu da se proglasi odgovornim za Mađare u inozemstvu. Iza toga stoji "trauma Trianona" koja i danas živi u zemlji: Mađarska je nakon Prvog svjetskog rata mirovnim ugovorom u Trianonu (1920.) izgubila više od 70 posto svog teritorija u korist susjednih zemalja, piše Deutsche Welle.
Time su se milioni Mađara iznenada našli u drugim zemljama, gdje su često bili tretirani kao građani drugog reda. Za vrijeme komunističke diktature koja je vladala Mađarskom od 1945. do 1989. godine, govoriti o sunarodnjacima u susjednim zemljama bila je tabu-tema.
Preminuo osnivač CNN-a Ted Turner: Čovjek koji je promijenio medije
Prvi postkomunistički mađarski premijer, konzervativac Jozsef Antall, izazvao je pažnju 1990. godine kada je pri preuzimanju dužnosti rekao da želi biti "u duhu" premijer svih 15 miliona Mađara.
Pritom je od pet miliona Mađara u inozemstvu širom svijeta prije svega mislio na tadašnjih još tri i pol miliona u Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Ukrajini. Od tada su mađarske manjine trajna unutrašnjopolitička tema, iako im broj pada – danas u susjednim zemljama živi samo još oko dva miliona Mađara.
Nijedan drugi mađarski predsjednik vlade nije toliko prisvojio "izvandomovinske Mađare", kako se u mađarskom jeziku nazivaju, kao Viktor Orban. To posebno vrijedi za današnjih 1,1 milion Mađara u rumunskoj Transilvaniji, daleko najveće mađarske manjine u Europi. Njihovu interesnu organizaciju, Demokratski savez Mađara u Rumuniji (RMDSZ), Orban je već prije godina pretvorio u privjesak svoje stranke Fidesz.
Posrnuli Orban otpisan: Mađarski premijer Magyar nudi sastanak Zelenskom radi poboljšanja odnosa
Kraj "etničke autokracije"
Sociolog Tamas Kiss, rodom iz transilvanijskog Kluža, stoga govori o "etničkoj autokratiji". Sličnu ovisnost o Orbanu i Fidezu nalazimo i kod Saveza vojvođanskih Mađara (VMSZ) u Srbiji, te u nešto manjoj mjeri kod mađarskih stranaka u Slovačkoj i Ukrajini.
No, sada je jasno: za sve Orbanu vjerne političare u četiri zemlje, promjenom vlasti u Budimpešti također je nastupila prekretnica. Budući predsjednik vlade Peter Magyar zahtijevao je od njih da ubuduće ostanu politički neutralni. Osim toga, želi reformisati korumpirani sustav finansijske podrške za mađarske manjine.
Pritom se ne radi o sporednom političkom pitanju, već o "općeeuropskoj stvari". Stranke Mađara u Rumuniji i Srbiji imaju dijelom znatan utjecaj na vladinu politiku u svojim zemljama, posebno u Rumuniji. Obje stranke članice su Europske pučke stranke (EPP), koju je Orbanov Fidesz napustio 2021. godine. Obje su također članice Federalističke unije europskih nacionalnosti (FUEN), najvećeg manjinskog krovnog saveza u Europi, čiji je predsjednik RMDSZ-ov političar. Iz FUEN-a je 2013. godine potekla inicijativa "Minority SafePack" za bolju zaštitu manjina u Europi, koju je Orbanova vlada iskoristila za svoju politiku protiv EU-a.
I finansijska potpora Orbanove države institucionalnoj mreži manjina razvila se u prekogranični problem. Prema konzervativnim procjenama iznosila je u proteklih 16 godina više od tri milijarde eura, pri čemu je najveći dio novca otišao u Rumuniju. Provjerljivi brojevi nisu dostupni, budući da se podrška Mađarima u inostranstvu odvija putem potpuno netransparentnog sistema fondacija i kompanija.
Peter Magyar odlazi u Bruxelles po 10 milijardi eura koje je izgubio Viktor Orbán
No masovno prisvajanje dijasporskih Mađara od strane Orbana ima za cilj jedno: birače. Mnogi mađarske manjine posjeduju mađarsko državljanstvo i kao takvi od 2014. godine imaju pravo glasanja po listama na mađarskim parlamentarnim izborima. Posebno su važni Mađari u Rumuniji kao najbrojnija dijaspora. Oni obično glasaju u ogromnoj većini za Fidesz.
Kako bi ideološki vezao mađarske manjine uz svoju stranku, Orban je uspostavio duboko revizionistički historijski narativ. Prema njemu, Mađari su ona nacija koja je u 20. stoljeću kao nijedna druga u Europi bila razdvojena i koja zbog toga pati do danas. Ali, kako je glasio Orbanov narativ, ipak ostaje jedinstvena i to preko granica, sa Orbanom kao vođom.
Najbolji odnosi sa nacionalistima
Taj diskurs nije sprječavao budimpeštanskog autokratu da njeguje izvrsne odnose sa nacionalističkim političarima drugih naroda poput srpskog predsjednika Aleksandra Vučića ili slovačkog premijera Roberta Fica. Prošle godine je čak, povodom predsjedničkih izbora u Rumuniji, svojim sunarodnjacima dao preporuku za glasanje za krajnjeg desničara Georgea Simiona, koji je nekad suorganizovao protivmađarske ispade na vojnom groblju u Transilvaniji.
I finansijska potpora Orbanove države institucionalnoj mreži manjina razvila se u prekogranični problem. U susjednim zemljama, a posebno u Rumuniji, mađarska država finansirala je manjinske institucije, mađarske crkve, obrazovanje na mađarskom jeziku, te čak izgradila sistem etničkog poticanja privrede kojim su se podupirali poduzetnici mađarskog podrijekla.
"Orban je kupio politiku rumunskih Mađara, a i veliki dio manjine. Najveći dio vodstva RMDSZ-a na taj je način u potpunosti postao glasnogovornik Fideszа", kaže Peter Eckstein-Kovacs za DW. On je advokat, istaknuti liberalni političar mađarske manjine u Rumuniji i bivši ministar za manjine.
Magyar poručio: Podrška Mađarima u Vojvodini ostaje, slijedi kontrola subvencija
Magyar zahtijeva neutralnost
Budući mađarski predsjednik vlade Peter Magyar već se susreo sa političkim predstavnicima mađarskih manjina Rumunije, Srbije i Slovačke, Hunorom Kelemenom, Balintom Pastorom i Laszlom Gubikom, te ih pozvao da ubuduće ostanu stranačko-politički neutralni. Doista su posebno Kelemen (Rumunija) i Pasztor (Srbija) ličnim nastupima intervenisali u mađarsku izbornu kampanju 2026. godine sugerišući da su samo Orban i Fidesz sposobni zastupati interese Mađara u manjinama.
Peter Magyar želi podupirati mađarske manjine. Već je izjavio da njegova vlada ne želi okrnjiti već stečena prava. Najavio je, međutim, i retroaktivnu provjeru zakonitosti svih plaćanja manjinama od 2010. godine te reorganizaciju sustava finansijske potpore na nov i transparentan način.
Peter Eckstein-Kovacs se nada da će promjena u Mađarskoj donijeti i poticaje za mađarske manjine:
"Moramo se vratiti onoj izvornoj ideji manjinskih interesnih organizacija koja je podrazumijevala da sve neekstremističke struje imaju mjesto jedna pored druge unutar jedne organizacije. Postoje vrlo loši historijski presedani, sjetimo se samo Njemačke, u kojima je matična zemlja u nemirnim vremenima koristila svoje manjine s one strane granica. Bilo bi važno stvoriti pretpostavke kako Mađarska ne bi mogla još jednom učiniti sa svojim manjinama ono što im je činila za vrijeme Orbana."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.