Belgija: Na izborima vodi stranka koja se zalaže za slabu konfederaciju
Radiosarajevo.ba
U Belgiji su održani vanredni parlamentarni izbori, samo dvije sedmice prije nego što će ova zemlja preuzeti predsjedavanje Evropskoj uniji. Prema prvim neslužbenim rezultatima, najviše glasova u Flandriji dobila je konzervativno-nacionalistička stranka Nova flamanska alijansa, koja se zalaže za labavu konfederaciju. U Valoniji su pobijedili socijalisti, tako da se pojačava strahovanje da će se politička nestabilnost u ovoj zemlji nastaviti.
Zemlju očekuju teški dani. Jaz između Flamanaca i Valonaca nikada nije bio jači, a već godinama nema stabilne vlade. Separatistički zahtjevi su sve glasniji, a sve je više i onih koji traže formiranje dvije države koje bi stvorile konfederaciju.
"Voljeli bismo vidjeti korak ka konfederaciji, jer federacija nije funkcionirala. Zemlja je potpuno blokirana, hitno su nam potrebni zakoni za imigraciju, pravosuđe, budžet”, kaže lider Nove flamanske alijanse Bart de Wever.
"Nadam se da ćemo stabilizirati zemlju, mislim da je to moguće. Belgija je centar Evrope i tokom godina smo imali mnogo institucionalnih problema, ali smo svaki put uspjeli naći rješenje", smatra Elio di Ruppo, lider Socijalističke stranke.
I baš to što je u Belgiji sjedište Evropske unije i NATO-a najviše brine. Iako odlazeća vlada uvjerava partnere da ništa neće poremetiti belgijsko predsjedavanje Evropskom unijom od 1. jula, prema svim procjenama, teško će biti formiran obavezni flamansko-valonski kabinet. Zato neimenovani zvaničnici kažu da će Bruxelles vođenje evropskih poslova prepustiti visokom predstavniku za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Eshton i predsedavajućem Vijeća Evropske unije Belgijancu Hermanu van Rompuyu. Također, ukazuje se da bi separatizam i pretvaranje Belgije u konfederaciju mogli podstaći jačanje sličnih težnji u Španiji, Rumuniji, Italiji, Francuskoj i Slovačkoj.
Izbori mogu dovesti do raspada Belgije
Pojedini evropski mediji pišu da izbori mogu dovesti do "raspada Belgije", a zvaničnici EU strahuju da bi velike teškoće u formiranju novog kabineta mogao da ugrozi belgijsko predsjedavanje EU od 1. jula.
Pad vlade i nova politička kriza izazvani su starim sporovima o granicama izbornih jedinica u okolini Brisela i jezičkim nesuglasicama između Belgijanaca čiji je maternji jezik francuski, i onih koji govore flamanski jezik.
"Belgijski razvod na dnu izbornih kutija", naslovio je članak uoči izbora francuski list "Figaro", dok britanski list "Independent" smatra da izbori mogu dovesti do "raspada Belgije".
Prema posljednjim anketama, za socijaliste se izjašnjava 34 odsto Valonaca, dok će značajan napredak napraviti Novi flamanski savez /N-VA/ i osvojiti 25 odsto glasova. N-VA zalaže se za postepeno odvajanje od Belgije i vjeruje se da će ova stranka biti najjača u Flandriji.
Lider te nacionalističke stranke Bart de Vever se u kampanji zalagao da se regionima da veća autonomija, a nije isključio ni mirno razdvajanje Flandrije i Valonije po "čehoslovačkom receptu".
Zvaničnici Evropske unije strahuju da bi velike teškoće u formiranju novog saveznog, po ustavu obaveznog flamansko-valonskog kabineta ne dovedu i do poremećaja u djelovanju ustanova EU.
Belgijski premijer u ostavci Iv Leterm saopštio je da je Belgija već uveliko spremila i logistiku i program predsjedništva EU, a belgijski zvaničnici su stavili do znanja da će u mnogome vođenje evropskih poslova ionako prepustiti novim čelnicima institucija - visokom predstavniiku za spoljnu i bezbjednosnu politiku Ketrin Ešton, kao i predsjedavajućem Savjetu EU Hermanu van Rompeju, koji je Belgijanac.
U igri je i sudbina Brisela, posebne federalne cjeline, koji je i sjedište Evropske unije, NATO, kao i mnogih svjetskih kompanija.
Takođe se smatra da bi "pucanje Belgije" uticalo nepovoljno na ionako duboku krizu oko stabilnosti evra, koji je i belgijska valuta.
Belgijski zvaničnici su ipak uvjereni da jedino evropska perspektiva može trajno stabilizovani to nemirno područje koje je "prednje dvorište Evrope".
Oko 7,7 miliona Velgijanaca ima pravo glasa, glasanje je obavezno, a ukoliko građanin ne obavi tu dužnost plaća novčanu kaznu od 55 evra, prenosi Rojters.
radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.