70 godina od početka Drugog svjetskog rata

Poljska danas obilježava 70. godišnjicu početka Drugog svjetskog rata. Ceremonija je započela u zoru na poluotoku Westerplatte, u blizini Gdanjska, gdje su 1939. ispaljeni prvi hici na poljsku tvrđavu. Poljski vojnici sedam su dana branili tvrđavu.

Tužnu ceremoniju predvodili su poljski predsjednik Lech Kaczynski i premijer Donald Tusk, a tijekom dana u Gdanjsku se očekuju vođe 20-ak zemalja, među kojima su Njemačka i Rusija.

U svom obraćanju prisutnima premijer Tusk je rekao:

"Mi se sjećamo jer znamo dobro da onaj ko zaboravi, ili onaj koji krivo tumači istoriju, a ima moć ili će dobiti moć, donijet će nevolju kao što se to dogodilo prije 70 godina."

U tačno 4.45 sati po lokalnom vremenu (3.45 po našem vremenu) poljski predsjednik i premijer pridružili su se ratnim veteranima pokraj spomenika herojima Westerplattea. Tačno u to vrijeme 1. septembra 1939. godine njemački bojni brod Schleswig-Holstein otvorio je vatru na tvrđavu.

U isto vrijeme, Poljska je napadnuta na tri fronta. Dva dana kasnije Britanija i Francuska objavile su rat Njemačkoj.

Očekivalo se da će 182 poljske vojne trupe izdržati tek 12 sati napada njemačkih brodova, ali usprkos napadima iz zraka, s mora i s kopna, sedam su dana branili tvrđavu od 3.000 Nijemaca.

Prema nekim anketama, Westerplatte je najvažniji simbol poljskog otpora u cijelom ratu.

Noć u kojoj je počeo II. svjetski rat

1.9.1939. njemački ratni brod je otvorio vatru na položaje poljske vojske kod Gdanjska. Kratko nakon toga njemački vojnici prelaze granicu i napadaju Poljsku. Označilo je to početak Drugog svjetskog rata.

"Iznenada su se pojavili njemački avioni, štuke. Čule su se eksplozije, vatra iz mitraljeza, bilo je mrtvih."

Ovo su sjećanja bivšeg poljskog ministra vanjskih poslova Vladislava Bartosevskog.

Petak je, 1. septembar 1939. Pola pet ujutro. Takozvane štuke, borbeni avioni njemačke avijacije, napadaju poljski grad Vielun. Nije bilo zvanične objave rata. Niko u Vielunu nije računao s tim da će doći do napada. To je gradić bez ikakvog strateškog značaja, bez vojske. Centar je brzo sravnjen sa zemljom. Ratni brod Schleswig-Holstein potom gađa topovima poljsko skladište municije na poluostrvu Vesterplate kod Gdanjska. Hitler objavljuje početak rata protiv Poljske.

"Poljska je večeras prvi put napala naš teritorij i njihova regularna vojska je otvorila vatru. Od jutros u 5.45 minuta uzvraćamo. Na bombe ćemo odgovoriti bombama."

Lažni napad povod za rat

Hitlerova laž postaje povod za ulazak u rat. Ustvari su pripadnici SS jedinica, preobučeni u poljske uniforme simulirali napad u blizini njemačkog mjesta Glajvic. Milion i po njemačkih vojnika je krenulo na Poljsku, otpor je brzo savladan, a Hitlerova propagandna mašina je u punom pogonu.

"Bila je to policijska država u kojoj su vladali pendreci i vojska. Položaj Nijemaca u toj državi je bio užasan.", tvrdio je tadašnji lider Njemačke.

Dogovor sa Staljinom kao uvertira

Hitler želi da proširi Njemačku. Pakt sa Staljinom, potpisan samo nedjelju dana uoči napada, stvara mu šansu za okupaciju. Pakt predviđa podjelu Poljske između Njemačke i Sovjetskog Saveza.

"Ako je Evropi uopšte stalo do mira, onda evropske države moraju biti sretne što su Rusija i Njemačke spremne da ugase ovo žarište nemira.", govorio je Hitler nakon početka rata.

Nakon bombi slijede egzekucije

Brzo je postalo jasno: Hitler ne želi samo da zauzme Poljsku, nego i da uništi poljski narod. Nakon bombi su slijedile ciljane egzekucije poljskih pjesnika, profesora, ljekara, pravnika, učitelja, te masovna ubistva Jevreja.

Sudbina Poljske je brzo zapečaćena i zbog toga što se sile poput Francuske i Velike Britanije nisu držale ranije datih obećanja. Umjesto da, onako kako je stajalo u potpisanim sporazumima, napadnu Njemačku sa zapada, Britanci učvršćuju vlastitu protivvazddušnu odbranu, Francuzi grade utvrde na granici ka Njemačkoj. Oni objavljuju rat Hitleru tek dva dana nakon napada na Poljsku, 3. septembra.

Za samo 36 dana Poljska je zauzeta i podijeljena, a diplomata Hans von Herwart se prisjeća.

"Tada smo nazdravili njemačko-ruskom prijateljstvu i ponadali se ratu protiv Francuza i Engleza koje ćemo takođe da isprašimo."

Rat je Poljskoj donio pet miliona mrtvih, od čega su tri miliona bili Jevreji. Za Hitlera je upad u Poljsku bio samo početak velikog rata.

"Nijedne sekunde ne sumnjam u to da će Njemačka pobijediti.", govorio je on.

vecernji.hr/dw-world.de/radiosarajevo.ba