69. dan invazije: Četiri eksplozije u Lvivu, nije jasno na šta Rusi ciljaju

Imamo ograničene detalje o ruskim napadima koji su očigledno bili ciljani na grad Lviv na zapadu Ukrajine, piše Associated Press.

Udari su se dogodili u utorak nešto prije 20.30 sati po lokalnom vremenu u više smjerova. Najmanje četiri različite eksplozije mogle su se čuti iz centra Lviva.

Nije odmah bilo jasno šta je ciljano. Gradonačelnik Andriy Sadovyi napisao je da bi se građani trebali skloniti. Vozovi koji dolaze iz Lviva prekinuli su promet.

Auto alarmi su se uključili nakon eksplozija i čule su se sirene za hitne slučajeve.

U gradu je na trenutak zatreperila struja. Sadovyi je u drugoj poruci priznao da su napadi uticali na napajanje strujom, bez detaljnijeg objašnjenja.

Američki predsjednik Joe Biden posjećuje fabriku u Troyu, Alabama, gdje proizvođač oružja Lockheed Martin proizvodi protivtenkovske projektile Javelin, koje su među oružjem koje Amerika isporučuje Ukrajini dok pokušava da otupi rusku invaziju.

Počeo je tako što je pohvalio "brz tempo" vojne opreme i pomoći iz SAD-a Ukrajini u dva mjeseca otkako je Rusija započela rat.

"Pobrinuli smo se da nema prekida u protoku opreme u Ukrajinu", rekao je Biden.

"Od kada je Rusija napala Ukrajinu prije više od dva mjeseca, poslali smo više od 3 milijarde dolara sigurnosne pomoći Ukrajini, samo mi, ne računajući naše saveznike. A taj novac je direktno ulaganje u odbranu slobode i same demokratije", nastavio je.

Biden je potom dodao: "Jer ako se ne suprotstavite diktatorima, historija nam je pokazala, oni dolaze, oni dolaze. Njihov apetit za moći i dalje raste."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u utorak Albaniju da zatvori luke za ruske brodove i uvede ograničenja za ruske turiste.

"Molim vas da ruskim brodovima zabranite ulazak u luke i ograničite protok ruskih turista, jer nikad ne možete znati ko vam je došao, možda su to ubice koje su bile u Buči ili koljači iz Mariupolja ili oni koji potkopavaju vašu državu", rekao je Zelenski u videopozivu albanskom parlamentu.

On je naglasio važnost uvođenja embarga na rusku naftu i efikasnog blokiranja svih šema koje Rusija koristi da obmane međunarodnu zajednicu i zanemari sankcije.

"Koliko god to bilo teško, potrebno je ograničiti trgovinu s Ruskom Federacijom. Čak i ako ne danas, onda će sutra Rusija namjerno koristiti trgovinske veze da udari i na vaše tržište, kada od vas budu htjeli neke političke ustupke. Potrebno je na vrijeme lišiti Rusiju ovog instrumenta", rekao je ukrajinski lider.

Zelenski je dodao da bi ruske banke trebale biti potpuno isključene iz globalnog finansijskog sistema.

Albanski premijer Edi Rama rekao je da njegova zemlja može biti značajna za Ukrajinu svojim glasom u NATO-u i Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.

"Albanija stoji uz Kijev od prvog sata (ruske) agresije na Ukrajinu", rekao je Rama.

Zelenski je prenio čestitke povodom Ramazanskog bajrama i dodao da od 24. februara cijela ukrajinska zajednica nije doživjela nijedan miran dan.

Albanija je ranije osudila ruski napad na Ukrajinu i izrazila solidarnost s ukrajinskim narodom. Osim toga, ova država stala je na stranu Evropske unije (EU) u uvođenju sankcija Rusiji.

Ruska invazija na Ukrajinu nanosi štetu infrastrukturi Ukrajine od 4,5 milijardi dolara (oko 8,3 miliona KM) sedmično, izvještava Richard Partington iz Guardiana.

Snimak pokazuje da se najveći dio infrastrukturnih troškova odnosi na štetu koju granate prave zgradama, putevima, fabrikama i preduzećima, na osnovu procjena koje je sastavila Kijevska škola ekonomije, a koja je podržana od strane ukrajinske vlade.

Slovačka kompanija će popraviti oštećenu ukrajinsku vojnu opremu na zahtjev Kijeva, saopćilo je u utorak ministarstvo odbrane Slovačke, a prenosi agencija Frans pres.

Državna firma Konstrukta-Defence "zaključila je ugovor s ukrajinskom stranom o popravci i modernizaciji ukrajinske vojne tehnologije", rekla je glasnogovornica ministarstva odbrane Martina Koval Kakascikova.

Slovački premijer Eduard Heger i ministar odbrane Jaroslav Nad ranije su izjavili da su spremni da pomognu Ukrajini sa oštećenim oružjem.

"Ukrajina nas je pitala da li će naše kompanije moći popraviti oštećenu ukrajinsku opremu. Odnosno, oštećena oprema bi došla u Slovačku, mi bismo je popravljali i oprema bi se vratila u Ukrajinu”, rekao je Nad početkom aprila.

Sa sjedištem u Lieskovecu u istočnoj Slovačkoj, Konstrukta-Defence popravlja vozila i vojnu tehnologiju svih kategorija koje koriste slovačke oružane snage, navodi se na web stranici kompanije.

Ekspolzija u Lvivu.

Gradonačelnik Lviva Andriy Sadovyi napisao je na Twitteru: 

"Eksplozija u Lvivu. Molim vas ostanite u skloništima za bombe". 

Ukrajinska državna tužiteljica Irina Venediktova optužila je Rusiju da koristi silovanje kao ratnu taktiku i opisala predsjednika Vladimira Putina kao "glavnog ratnog zločinca 21. stoljeća".

Tokom posjete gradu Irpinu, Venediktova je rekla da Ukrajina prikuplja informacije o optužbama za silovanje, mučenje i druge ratne zločine od žena, muškaraca i djece.

"To, naravno, rade da uplaše civilno društvo... Da učine sve da bi Ukrajina kapitulirala", navela je Venediktova.

Broj poginulih u današnjem granatiranju u regiji Donjeck od strane ruske vojske porastao je na 10. Ovu informaciju saopćio je Pavlo Kirilenko, guverner istočnog regiona Donjecka.

"Najmanje deset osoba je poginulo, a 15 je ranjeno nakon što su ruske snage granatirale koksarinu u gradu Avdiivka. Broj žrtava može rasti. 

Rusi su tačno znali gde da udare – radnici su upravo završili smenu i čekali autobus. Rusi će platiti za ovaj zločin", napisao je Kirilenko na Twitteru.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom o situaciji u Ukrajini s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom i pritom pozvao Zapad da izvrši pritisak na Kijev da prekine "strahote" koje se događaju u toj zemlji, prenijele su ruske novinske agencije.

Putin je rekao Macronu da bi Zapad mogao pomoći da se prekinu "ratni zločini i masovno granatiranje gradova i naselja u Donbasu", pri čemu stradavaju civili.

Rusija negira da njena vojska u Ukrajini čini ratne zločine i za pogibije civila okrivljuje ukrajinske nacionaliste i "neonaciste", što Kijev i Zapad odbacuju.

"Zapad bi mogao pomoći da se prekinu te strahote utječući na odgovarajući način na vlasti u Kijevu i prekidom slanja oružja Ukrajini", rekao je Putin, prenijela je agencija RIA.

Putin je također francuskom kolegi rekao da je Moskva i dalje spremna na dijalog s Ukrajinom.

Evropska unija (EU) bi trebala proširiti svoje granice i poželjeti dobrodošlicu Ukrajini i zemljama Zapadnog Balkanu, rekao je talijanski premijer Mario Draghi u utorak govoreći o odgovoru EU-a na ruski rat protiv Ukrajine.

U obraćanju Evropskom parlamentu u Strazburu, Mario Draghi je rekao da je ruski rat protiv Ukrajine "doveo u pitanje najveće postignuće Europske unije - mir na našem kontinentu".

Međunarodni komitet Crvenog krsta (ICRC) saopćio je da je transport civila evakuisanih iz čeličane Azovstal u opkoljenom Mariupolju stigao u Zaporožje.

Britanski premijer Boris Johnson rekao je ukrajinskom parlamentu da je njihova zemlja postigla "najveći vojni podvig 21. stoljeća" odbijanjem pokušaja Rusije da zauzme Kijev.

Johnson se u utorak video linkom obratio poslanicima u ukrajinskom zakonodavnom tijelu, Vrhovnoj radi.

On je prvi svjetski lider koji je to učinio od invazije na Ukrajinu 24. februara.

Johnson, jedan od najistaknutijih međunarodnih pristalica Ukrajine, najavio je novi paket vojne pomoći Ukrajini od 300 miliona funti, uključujući radare, dronove i oklopna vozila.

Johnson je rekao da je Ukrajina "razbila mit o nepobjedivosti ruskog predsjednika Vladimira Putina" i izrazio uvjerenje da će Ukrajina dobiti rat.

Britanski lider je rekao da zapadni saveznici nisu učinili dovoljno da zaustave Rusiju nakon što je anektirala Krim i pokrenula sukob u istočnoj Ukrajini 2014. godine, te rekao da saveznici Ukrajine ne bi trebali vršiti pritisak na nju da se odrekne teritorije kako bi sklopili mir.

Rekao je "vi ste gospodari svoje sudbine i niko ništa ne može niti treba da nameće Ukrajincima. Ponosni smo što smo vaši prijatelji."

Dok hiljade Ukrajinaca ostaju nasukane u Evropi, ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji pozvao je ministra unutrašnjih poslova da ublaži "nepotreban, dug, birokratski" vizni program za one koji bježe od rata.

Vadym Prystaiko je rekao:

"Sada je možda vrijeme za privremeno (popuštanje viznih zahtjeva) samo kako bi se ljudi oslobodili ovih nepotrebnih, dugih, birokratskih i teških birokratskih procedura".

Najmanje devet civila je ubijeno u ruskom napadu u oblasti Donjeck na istoku Ukrajine.

U postu na Telegramu, Pavlo Kirilenko, guverner istočnog regiona Donjecka, rekao je:

"Posljedice granatiranja i bombardovanja tek treba da se utvrde, ali su najmanje tri osobe poginule, dvije ranjene i osam kuća je oštećeno.”

Još tri su poginule dok su pile vodu u gradu Vugledaru, a još troje u Limanu, napisao je.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret o uzvratnim ekonomskim sankcijama kao odgovor na "neprijateljske akcije određenih stranih država i međunarodnih organizacija", saopćio je Kremlj u utorak.

Prema dekretu, Rusija će zabraniti izvoz proizvoda i sirovina osobama i subjektima koje je sankcionisala, piše Fena.

Uredba također zabranjuje transakcije sa stranim pojedincima i kompanijama koje su pogođene ruskim uzvratnim sankcijama i dozvoljava ruskim partnerima da ne ispunjavaju obaveze prema njima.

Slovačka će tražiti izuzeće od svakog embarga na rusku naftu koji je dogovorila Evropska unija u svom sljedećem setu sankcija Moskvi zbog njene invazije na Ukrajinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi službeno objaviti rat Ukrajini već 9. maja, što bi omogućilo potpunu mobilizaciju u Rusiji, navodi CNN, pozivajući se na zapadne zvaničnike, prenosi Ukrinform.

Putin bi iskoristio simbolički značaj i propagandnu vrijednost "Dana pobjede" 9. maja kako bi najavio vojno postignuće u Ukrajini, veliku eskalaciju neprijateljstava - ili oboje.

Zvaničnici su sada počeli da vjeruju u jedan mogući scenario, a to je da Putin zvanično objavi rat Ukrajini 9. maja.

Britanski ministar odbrane Ben rekao je prošle sedmice da će Putin "vjerovatno ovog prvog maja izjaviti da smo 'sada u ratu sa nacistima i moramo masovno mobilizirati ruski narod'", piše Fena.

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin izbjegava njegov zahtjev za sastanak u Moskvi na kojem bi se razgovaralo o miru u Ukrajini, prenosi Anadolu Agency (AA).

Na početku rata koji je počeo ruskim napadom 24. februara, papa Franjo je napravio gest bez presedana i sam posjetio ruskog ambasadora u Vatikanu, kako bi zamolio za prekid neprijateljstava.

Ukrajinske oružane snage saopštile su da su tokom proteklog dana odbile 12 ruskih napada u oblastima Luganska i Donjecka.

Tvrde i da su oborili sedam jurišnih dronova.

U svom dnevnom operativnom ažuriranju, Generalštab je rekao da postoje znaci da Rusi izvlače opremu iz skladišta kako bi popunili jedinice.

"Prema dostupnim informacijama, 17 tenkova i 60 BMP-1 izvađeno je iz skladišta u gradu Bohučar u Voronješkoj oblasti, između 27. aprila i 2. maja 2022. godine. Poslani su na ukrajinske teritorije koje su privremeno okupirale ruske trupe", navodi se.

Ukrajina: Rusi nadoknađuju značajne gubitke opreme na istoku

Ruske snage nadoknađuju značajne gubitke vojne opreme i nastavljaju se fokusirati na uspostavljanje potpune kontrole nad naseljima Rubižnje i Popasni u regiji Donjeck na istoku Ukrajine, objavila je jutros ukrajinska vojska.

Ukrajinski branitelji uspješno su odbili 24 ruska napada te uništili šest tenkova, pet artiljerijskih sistema i 22 oklopnjaka, objavile su ukrajinske oružane snage u svom jutrošnjem izvještaju.

Zapovjednik Azova u čeličani: "Ako ostanemo bez hrane, lovit ćemo ptice"

"Ruske snage neprestano bombarduju civile i ukrajinske borce zatočene u čeličani Azovstal u razorenom Mariupolju", rekao je zamjenik zapovjednika pukovnije Azov u čeličani, Svjatoslav Palamar.

"Napadaju nas non-stop. Tenkovi, artiljerija, zračni udari i to svakih tri do pet minuta. U čeličani još uvijek ima civila, ali neprijatelj ne prestaje s napadima", rekao je Palamar.

U nedjelju je iz čeličane evakuirano stotinjak civila, ali evakuacija planirana za jučer nije se dogodila. Palamar navodi da u čeličani nestaje hrane i vode.

"Ne mogu vam pouzdano reći za koliko još dana imamo zaliha, ali mogu vam reći da jako štedimo, i vodu i hranu i streljivo. Sve što imamo dijelimo s civilima", rekao je Palamar.

"Ako se dogodi ono najgore i ostanemo bez hrane, lovit ćemo ptice. Spremni smo na sve", rekao je.

Rusija tvrdi da su njihove snage na rubu čeličane i provode akciju "čišćenja korak po porak". Palamar tvrdi da to nije istina.

"Trenutno je cijelo postrojenje pod našom kontrolom. Naša obrana je postavljena uz perimetar čeličane i držimo se", rekao je.