Unatoč kupovini borbenih aviona: Srbija ostaje na periferiji Europe

Uprkos kupovini Rafala, Srbija ostaje na periferiji Evropske unije, ocjenjuje štampa na njemačkom. A piše i da uspjeh s prodajom Rafala ugrožava zajednički projekat Francuske i Njemačke.

"Francuska diplomatija je uvjerena: kupovinom dvanaest borbenih aviona Rafal Srbija se odmiče korak dalje od Rusijeka zapadnom taboru. Francuzi vjeruju da kupovina tih mašina za 2,7 milijardi evra stvara tehnološku zavisnost i da je to signal koji, kako je rekao Macron, ukazuje na stratešku promjenu. Ali, u to se može sumnjati", piše u svom komentaru za NZZ novinar Andreas Ernst, koji je duži niz godina za taj švajcarski list izvještavao sa Balkana.

"Istina je", navodi autor, "da kupovina Rafala nije jedini korak kojim Srbija pokazuje svoju solidarnost sa Zapadom: Beograd je podržao sve rezolucije UN protiv ruskog agresorskog rata, a ujedno i snabdijeva ukrajinsku vojsku municijom u velikim razmjerama – zaobilaznim putevima. Ali Vučić nema namjeru da se okrene od svojih prijatelja u Moskvi i Pekingu. On neće uvoditi sankcije Rusiji. Računa na podršku Moskve i Pekinga u nepriznavanju državnosti Kosova."

Trending

Prije 30 godina su Ljuti Krajišnici zaustavili operaciju Breza 94: Zamalo zarobili krvnika Mladića

"Kupovina Rafala zapravo samo dokazuje da njegova politika klackalice funkcioniše", ocjenjuje autor i podsjeća da je Macron javno pohvalio Vučićevu "stratešku hrabrost".

"Macron je u Beogradu ponovio fraze koje se čuju od svih posjetilaca iz Evropske unije: Srbiji je mjesto u EU. Ni on sam u to ne vjeruje, a ni Vučić nije uvjeren", piše autor. Vučić „ne želi funkcionalnu ustavnu državu ili demokratsku promjenu vlasti. Ono što ga zanima jeste povezivanje njegove zemlje s evropskim tržištima. On koristi rast standarda da poveća podršku sopstvenoj vlasti. Na demokratsko učešće građana u odlučivanju ne mora da se oslanja."

Prije 4 dana

Drugi dan posjete Srbiji: Aleksandar Vučić i Emmanuel Macron dogovorili važne stvari

Pritom se, ukazuje autor, stvari mijenjaju i u EU. "Pojavljuje se novi model integracije. Ne slijedi se nikakav strateški dokument, već se oslanja na praktične odnose sa zemljama u regionu. Čini se da važne zemlje-članice zapadni Balkan više ne vide kao pristupno područje iz kojeg će se zemlje jednog dana pridružiti Uniji kao ravnopravne članice, već ga vide kao svojevrsno strateško predsoblje. A tamo, u tim malim zemljama, postoje mali knezovi s kojima možete da pravite 'dilove' koji kod kuće ne bi bili mogući."

Švicarski novinar zaključuje: "To ne sluti na dobro za budućnost civilnog društva i demokratije u regionu. Narednih nekoliko godina će pokazati da li građani zapadnog Balkana mogu da preokrenu taj trend, ali podrške spolja, teško da će biti."

Francuski uspjeh s prodajom Rafala ugrožava projekat sa Njemačkom

Njemački list FAZ, nakon potpisivanja ugovora u Beogradu o kupovini vojnih aviona, ukazuje da je francuski Rafal postao „izvozni hit": "Svi najveći kupci poslije domaćih (francuskih) oružanih snaga su van Evrope: Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat, Indonezija, Katar i Indija. Te zemlje su naručile između 36 i 80 Rafala. U Evropi su Grčka i Hrvatska naručile po dvanaest polovnih aviona tog tipa, a Grčka je naručila još dvanaest novih. U toku su pregovori s Indijom o velikoj porudžbini više od sto Rafala."

"Ekonomski, program borbenih aviona je već veliki uspjeh za Francusku", ocjenjuje njemački list. "Sa dvanaest aviona za Srbiju, broj stranih porudžbina penje se na 297. Za prethodni model, Miraž 2000, stiglo je samo 286 porudžbina iz inostranstva tokom čitavog proizvodnog vijeka."

Međutim, kako se navodi, "komercijalni uspjeh Rafala, zajedno sa različitim pogledima na izvoz oružja, smatra se glavnim kamenom spoticanja za razvoj njemačko-francusko-španskog 'Borbenog sistema budućnosti' (Future Combat Air System, FCAS). S obzirom na veliku potražnju za Rafalima, firma 'Daso' (Dassault Aviation) koja ga proizvodi, nije pod pritiskom da u skorije vrijeme izbaci novi avion na tržište."

"Za Erbas, kao dio konzorcijuma koji proizvodi avione Jurofajter, stvari stoje drugačije", ukazuje FAZ. "Dok francuski projektni partneri očekuju da će prvi let FCAS biti moguć 2029. i da će taj novi sistem biti pušten u upotrebu 'ne prije 2045. godine', dotle je njemačka strana zainteresovana da to bude ranije. Tako je to politički dogovoreno. Međutim, nova neizvjesnost oko budućeg političkog kursa Francuske ponovo dovodi u pitanje predviđeni raspored."