Hrvatska: Podnesen prvi odštetni zahtjev za smrt od koronavirusa

U Hrvatskoj je podnesen prvi zahtjev za odštetu, tačnije nagodbu s bolnicom zbog smrti 84-godišnjakinje od COVID-19 za koju porodica smatra da se zarazila u zdravstvenoj ustanovi, piše Jutarnji list.

Porodica je od KBC-a Zagreb tražila odštetu od 632.000 kuna (Oko 160.000 KM) i plaćene advokatske troškove.

"Bolnica je odbila nagodbu jer nema dokaza da se žena zarazila u bolnici, a mi smo poduzeli sve mjere zaštite od korone koje su u tom trenutku bile moguće", kazao je direktor KBC-a Zagreb Ante Ćorušić.

Trending

Predivni prizori iz Australije: Više od milion ljudi uživalo u novogodišnjem vatrometu u Sydneyu

Hoće li porodica podignuti sudsku tužbu, još nije poznato. Ali, bez obzira na ovaj slučaj, postoji mogućnost da tužbe vezane uz COVID-19 budu znatno češće s obzirom na to da pandemija još ne pokazuje smirivanje.

Tokom prošle godine u zdravstvenim ustanovama postojale su smjernice koje omogućavaju određenu razinu zaštite od infekcije zdravstvenih djelatnika, a onda i pacijenata, ali je i s njima mogućnost prijenosa bila velika, a razlozi za tužbe zbog toga ograničeni. Međutim, od trenutka postojanja vakcine značajno se povećava sigurnost, ali samo ako su prije svih vakcinisani zdravstveni radnici.

To je razlog što je u nekim zemljama EU za njih vakcinisanje obavezno poput Italije, Francuske, Grčke i Mađarske.

U Hrvatskoj je situacija s vakcinisanjem zdravstvenih radnika još uvijek loša. Istina, doktori su se vakcinisali više od 80 posto, ali medicinske sestre i tehničari tek su stigli do polovice.

U slučaju iz KBC Zagreb radilo se o pacijentici koja je u bolnicu došla zbog povrede rebara uslijed pada. Testirana je i bila je negativna na COVID-19, ali nekoliko dana poslije njen je test bio pozitivan, premještena je u KB Dubrava, gdje je 6. decembra umrla. U KBC-u Zagreb ističu da su se poštovali svi protokoli za COVID.

"Vrlo je važno kod odluke ima li pacijent pravo na odštetu ili ne utvrditi je li za zaštitu od zaraze poduzeto sve ono što je temeljeno na smjernicama struke", objašnjava odvjetnica Ana Gruber. "U trenutku kad je stiglo cjepivo situacija se mijenja jer postoji dodatna mogućnost zaštite. Ako liječnici ili medicinske sestre nisu cijepljeni, a pacijent se zarazi covidom, onda se može dokazivati kako nisu poduzete sve mjere zaštite koje su bolnici na raspolaganju. Bi li odštetu trebala platiti bolnica ili necijepljeni djelatnik, to moraju odlučiti nadležna tijela. Moguće je rješenje primjerice da bolnica od svojih djelatnika traži izjavu kojom potvrđuju da se ne žele cijepiti, ali da time prihvaćaju i naknadu moguće štete", zaključuje ona.