Hrvatska ograničava cijene za devet namirnica: Evo koliko će prosječan građanin moći uštedjeti

5
Radiosarajevo.ba
Hrvatska ograničava cijene za devet namirnica: Evo koliko će prosječan građanin moći uštedjeti
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ima li uopće smisla odluka Vlade Hrvatske o ograničenju cijena devet namirnica i hoće li potrošačima, zbog kojih je i uvedena, u konačnici donijeti neke značajnije uštede?

Jutarnji list odlučio je izračunati kako bi se regulacija cijena devet namirnica - dvije vrste brašna, suncokretovog ulja, mlijeka, dijelova svinjetine, cijeloga pileta i šećera mogla odraziti na budžet prosječnog Hrvata, a podaci koje su dobili ukazuju da većina ovu mjeru neće niti primjetiti, čak niti u najoptimističnijoj varijanti.

Naime, kako bi dobili konačan izračun, prikupili su podatke o razlikama između posljednjih tržišnih i novih, reguliranih cijena devet namirnica te ih pomnožili sa statističkim podacima o prosječnim godišnjim konzumacijama pojedinih namirnica.

Dobio račun u kafiću pa se iznenadio šta su mu naplatili: "Je li ovo novi trend?"

Dobio račun u kafiću pa se iznenadio šta su mu naplatili: "Je li ovo novi trend?"

Treba odmah reći kako je njihov izračun maksimalno optimističan i kako su stvarne brojke zapravo daleko manje, ali su u postupku preračunavanja bili limitirani podacima Državnog zavoda za statistiku koji nisu baš tako detaljni.

Naime, u njihovoj posljednjoj Anketi o potrošnji kućanstva iz 2019. godine pronašli su podatke o prosječnim količinama utrošenih namirnica po glavi stanovnika, ali one nisu bile tako detaljne pa su za računicu uzeli ono čime su raspolagali.

Tako naprimjer nije moguće dobiti podatak o prosječnoj godišnjoj potrošnji mlijeka s 2.8 posto masti, za koje jedino vrijedi regulirana cijena, već su koristili podatak o ukupnoj potrošnji mlijeka koje obuhvaća i vrste s tržišnim cijenama, a slično je bilo i s piletinom te svinjetinom.

Naime, Vlada je ograničila samo cijenu cijeloga pileta dok su za izračun koristili podatak o ukupnoj prosječnoj godišnjoj potrošnji mesa peradi dok se ušteda koju će potrošači postići kupovinom svinjskog vrata s kosti te svinjske lopatice, koje također jedine imaju reguliranu cijenu, izračunava na podatku o ukupnoj godišnjoj potrošnji svinjetine.

A optimistični izračun ukazuje na to da će prosječni Hrvat zahvaljujući reguliranju cijena devet namirnica mjesečno uštedjeti do maksimalno 51.31 kune (13 KM) odnosno godišnje maksimalno 615.80 kuna (155 KM), i to pod uvjetom da limitiranje ovih cijena za posljedicu neće imati poskupljenje nekih drugih proizvoda.

Pa krenimo redom.

Godišnja ušteda na šečeru iznosit će sve skupa 14 kuna s obzirom na činjenicu da prosječan Hrvat godišnje potroši 7.1 kilogram ove namirnice koja je zahvaljujući mjerama sad jeftinija za dvije kune po kilogramu.

Redukcije kupovine hrane u Hrvatskoj: ‘Da, istina je, ne možete kupiti više od 2 kg ove namirnice‘

Redukcije kupovine hrane u Hrvatskoj: ‘Da, istina je, ne možete kupiti više od 2 kg ove namirnice‘

Ušteda na brašnu iznosit će godišnje oko 38.80 kuna s obzirom na činjenicu da prosječan Hrvat u godinu dana utroši 14.4 kilograma oštroga i glatkoga brašna koje je sad u prosjeku jeftinije 2.70 kuna po kilogramu.

Kad je u pitanju ulje, godišnja ušteda iznosit će 40 kuna - Hrvat godišnje utroši 10.2 litre "ostalih jestivih ulja" u koja se ne ubraja maslinovo, a kako je razlika između tržišne i regulirane cijene 4 kune za litru, godišnja ušteda ne dosegne niti 50 kuna.

Najveće uštede postići će se na mesu, ali ovdje je računica ujedno i najklimavija.

Naime, ne postoji podatak o tome koliko cijelih pileta na godinu pojede prosječan Hrvat pa su kao referentnu brojku uzeli podatak o prosječnoj godišnjoj potrošnji peradi - 17.4 kilograma po glavi stanovnika - te nju pomnožili s deset kuna, koliko se zahvaljujući reguliranoj cijeni sad uštedi na kilogramu cijeloga pileta.

To je naravno daleko više kilograma cijeloga pileta od onoga što prosječan Hrvat godišnje pojede, no nisu imali izbora pa su u ovoj stavci zabilježili da godišnja ušteda iznosi 174 kune.

Popularni lijek protiv kašlja povlači se iz svih apoteka u Hrvatskoj

Popularni lijek protiv kašlja povlači se iz svih apoteka u Hrvatskoj

Sličan postupak bio je i sa svinjetinom - nje Hrvat godišnje pojede 16.2 kilograma, a iako je regulirana samo cijena vrata i lopatice bez kosti, u računicu su napravili na ovoj statistici pa ušteda na ovom tipu mesa godišnje iznosi 202.50 kuna.

Nadalje, ukoliko se pravimo da je svih 58.6 litara koliko popije prosječan Hrvat mlijeko s 2.8 posto masti, godišnja ušteda iznosit će 146.50 kuna.

Sve skupa kad se zbroji, maksimalna godišnja ušteda može iznositi 615.80 kuna, odnosno 51.31 kunu na mjesec, i to isključivo ukoliko Hrvati u potpunosti pređu na kozumaciju reguliranih tipova mlijeka i mesa, što ipak nije za očekivati.

Jedino ako im u uštedama ne pomognu redukcije i nestašica hrane, koje se već skromno najavljuju.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (5)

/ Povezano

/ Najnovije