! / Hrvati u problemima: Kreditne rate će porasti do 1.000 KM godišnje

16. 05. 2022. u 13:58:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Predsjednica Europske centralne banke (ECB) Christine Lagarde najavila je povećanje ključnih kamatnih stopa već u julu, što je prije nego što se očekivalo, a pod pritiskom rastuće inflacije.

Kako se iz ključne stope ECB-a izvode sve druge stope, međubankarske, te one na kredite, ali i štednju građana, sada je sigurno da nastupa vrijeme u kojem ćemo gledati rast kamata i kreditnih rata.

Za sada je neizvjesno kojim će tačno tempom ići to povećanje cijene novca, no zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek, već je izračunala da ako kamate na (prosječne) stambene kredite porastu samo za 1 postotni bod, godišnji trošak za otplatu kredita građana povećava se za 1.800 kuna (467.78 KM).

Ako rast bude 2 postotna boda, onda će korisnik kredita za njegovu otplatu godišnje morati platiti čak 3.800 kuna (987.53 KM) više nego do sada. S obzirom da je hrana sve skuplja, a ona čini čak trećinu košarice, kao i energenti, kojih prijeti i nestašica, jasno je da slijedi novi udar na standard, te se generiraju potencijalni novi izvori za nestabilnost cijelog sistema, piše Novi list.

Toga je svjestan i HNB koji kaže da sistemski rizici rastu, posebno vezano uz cijene nekretnina, gdje su građani intenzivno podizali kredite uz niske stope, čiji rast sada ozbiljno može ugroziti njihov povrat. HNB je već početkom ove godine procijenio da je, s obzirom na omjer primanja i kreditnih rata, čak petina kredita u riziku nenaplativosti, ako se dakle ijedan parametar pomakne na lošije, a sad će se to očito dogoditi s kamatama.

Čak petina korisnika kredita mogla bi se, procjenjuju dakle u hrvatskoj centralnoj banci, naći u problemu, što potencijalno dovodi do rasta loših plasmana, blokada, prodaja potraživanja agencijama, nekretninama na bubnju, a čega je i sada puno. HNB stoga već ima spremne dodatne mjere za 'kočenje' kreditne ekspanzije kako bi zaštitio i ljude i banke od dodatnog zaduživanja pa, osim što će biti skuplji, kredita će biti manje i mogli bi biti teže dostupni. Moguće je da će se tražiti učešće te stroža procjena nekretnine.

Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović već neko vrijeme otvoreno o tome govori, a iz dijela bankarskih krugova moglo se zadnjih dana čuti kako će banke prvo podizati kamate na kredite, ali ne i na štednju, jer su, kao, visokolikvidne i dodatni priljev depozita im baš i ne treba, pa nemaju za tim potrebe. Krajnje je neobično da se na ovaj način najavljuje povećanje razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, što znači da banke de facto već najavljuju rast vlastitog profita.

Iz HNB-a su jučer poručili da je normalizacija monetarne politike ECB-a već započela, izvanredni monetarni poticaji se okončavaju, a uskoro se, kažu, očekuje i porast ključnih stopa koje će se preliti na europska financijska tržišta. Iako Hrvatska, dodaju, trenutno nije u europodručju, zbog snažne povezanosti privrede i financijskog sistema s onim iz europodručja, izgledno je da će se efekti te normalizacije preliti i na kamatne stope u Hrvatskoj.

"Prijenos viših referentnih stopa ECB-a na pasivne stope, odnosno kamatne stope koju banke plaćaju domaćim deponentima, bi u uvjetima visoke likvidnosti bankovnog sistema trebao biti razmjerno spor i blag. To bi, zajedno s očekivanim uvođenjem eura (koje smanjuje valutni rizik i regulatorni trošak za banke), moglo donekle ublažiti i porast kamatnih stopa na nove kredite, navodi HNB.

Euribor raste prvi

U centralnoj banci Hrvatske ističu da su dugoročne kamatne stope na europskom financijskom tržištu, primjerice prinosi na dugoročne obveznice država, već reagirale na samo očekivanje normalizacije monetarne politike. Stoga bi, kažu, 'i kamatne stope na novoodobrene dugoročne kredite isprva mogle rasti i nešto brže nego što će se bankama povećavati trošak izvora sredstava, odnosno depozitne kamatne stope'.

"Eventualni porast kamatnih stopa će u slučaju ranije odobrenih kredita ovisiti o konkretnom parametru uz koji je vezana kamatna stopa na svaki pojedini kredit. Krediti odobreni uz varijabilnu kamatnu stopu u Hrvatskoj su najčešće vezani uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) koja odražava troškove izvora financiranja banaka (što su uglavnom domaći depoziti) pa bi se zbog toga trebala povećavati razmjerno sporo. S druge strane, EURIBOR se brzo prilagođava promjeni tržišnih uvjeta financiranja pa bi i kamatne stope vezane uz taj parametar mogle nešto brže porasti", tumači HNB.

Očekuje se i rast kamata na štednju

Iz HUB-a kažu da u ovom trenutku nije moguće precizno procijeniti dinamiku rasta kamatnih stopa.

"Dugoročno gledajući, očekujemo proporcionalno kretanje aktivnih i pasivnih kamatnih stopa s obzirom na to da na ponudu kredita i kamatnu stopu na kredite ponajprije utječe iznos i kamatna stopa na depozite i druge izvore sredstava iz kojih banke odobravaju kredite te shodno tome ne očekujemo porast neto kamatne marže u bliskoj budućnosti.

Rast kamatnih stopa na kredite, kad i ako do njega dođe, temeljit će se na porastu varijabilnog dijela kamatne stope, dakle onog koji je vezan za referentne parametre, a to će dominantno ovisiti o kretanju nacionalne referentne stope, koja predstavlja stvarni kamatni trošak za banke. Drugim riječima, porast kamatne stope se neće temeljiti na rastu kamatne marže niti će iz rasta referentnih dijelova kamatne stope proizlaziti porast kamatnih prihoda po toj osnovi za banke", ističu u HUB-u.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (3)