HRT planira masovno otpuštanje: Bez posla će ostati 800 radnika

Na pripremama za izradu novog Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) pristupit će se po usvajanju plana konsolidacije HRT-a, što se očekuje tokom februara, potvrdili su Hini iz Ministarstva kulture i medija.

U ministarstvu pritom ističu i ciljeve koji se očekuju provedbom plana konsolidacije HRT-a, a oni se mogu podijeliti na tehnološke, među kojima se izdvaja i razvoj nove medijske platforme, te programske, u kojima se navodi postavljanje i držanje profesionalnih standarda, prenosi Hina.

"HRT treba poticati na primjenu i razvoj novih tehnologija, razvoj nove medijske platforme, a kako bi bio relevantan za sve generacije i držao priključak u digitalnom okruženju", ističu u ministarstvu.

Trending

FK Velež raskinuo saradnju sa Avdom Kalajdžićem nakon tvrdnji na suđenju za ubistvo Aldine Jahić

Stoga HRT, dodaju, mora postavljati i držati profesionalne i uredničke standarde, težiti izvrsnosti i originalnosti u svakom programu koji proizvodi i naručuje te biti partner najvećim talentima kojima će omogućiti da se izraze putem njegovih brojnih platformi.

"Kako bi se postigao cilj te u današnjem vremenu u kojem se informacije dobivaju preko društvenih mreža potrebno je osigurati uvjete za promjene te konsolidaciju rada i poslovanja HRT-a u svim segmentima", kažu u ministarstvu.

24.01.25. 17:57

Ovo su rezultati bojkota u Hrvatskoj do 16 sati: 'Srušili smo prvu cijenu!'

Uoči usvajanja plana konsolidacije poslovanja i rada HRT-a, Ministarstvo kulture i medija osvrnulo se i na "Novi smjer", strateški dokument uprave HRT-a predstavljen lani u martu kojim se, između ostalog, navodi da će tokom 2025. i 2026. "biti nužno smanjivanje broja zaposlenih za 30 posto".

Drugim riječima, uprava HRT-a najavila je odlazak više od 800 od oko 2700 trenutačno zaposlenih i to u dokumentu koji je, kako se u uvodu navodi, "prvi korak u suradnji s Vladom, publikom, širom javnosti, osobljem, kreativnim sektorom i ostalim dionicima".

Stoga, upitani jesu li s vodstvom HRT-a usuglasili postupanje po strateškom dokumentu "Novi smjer" te razmatra li se otpuštanje zaposlenika HRT-a i koliko njih ukupno s otpremninama za koje je vlada iz državnog proračuna osigurala 28 miliona eura (54,76 miliona KM), iz Ministarstva kulture i medija odgovaraju da je vodstvo HRT-a samostalno izradilo i usvojilo spomenuti strateški dokument.

"Vezujući se na prethodni odgovor i činjenicu da bi se uspješnost pružanja javne usluge trebala mjeriti prema uspješnom ugrađivanju vrijednosti u javne programske usluge kao što su univerzalnosti, neovisnosti, izvrsnosti, inovativnosti, raznolikosti te posebice odgovornosti prema javnosti i pitanje utvrđivanja broja potrebnih zaposlenika sigurno je jedno od krucijalnih pitanja koje se mora razmotriti."

24.01.25. 12:15

Vanredno se oglasila i Porezna uprava Hrvatske: Pogledajte sablasne prizore iz trgovina u Zagrebu

S druge strane, na pitanje o tačnom broju planiranih otkaza te koliko je zaposlenika pozvano ili se dosad odazvalo na razgovor o otpremninama, s HRT-a zasad nije stigao službeni odgovor.

No, kako se neslužbeno doznaje, odlukom o uvjetima i visini otpremnina koju je glavni direktor Robert Šveb donio početkom januara, utvrđeni su uvjeti i visina otpremnina za radnike HRT-a, u slučaju "prestanka ugovora o radu u periodu do 31. marta 2025. godine, a u cilju optimizacije poslovanja HRT-a".

Kako Hina saznaje, maksimalan iznos otpremnina ne može biti više od 90.000 eura (176.020 KM) bruto II po radniku, a radnike koji ostvaruju uvjete za stjecanje prava na otpremninu odredit će poslodavac. Kriteriji će za to biti da radnika nije potrebno zamijeniti zapošljavanjem drugog radnika izvan HRT-a, minimalni staž na HRT-u od pet godina te da nema manje od 24 mjeseca do navršenih 65 godina života.

U obrazloženju odluke navodi se i kako je "u cilju racionalizacije troškova poslovanja Hrvatske radiotelevizije, Vlada RH u državnom proračunu osigurala HRT-u finansijska sredstva u iznosu od 28 miliona eura (54,76 miliona KM) te je HRT-u odlučila osigurati otpremnine za radnike koji ispunjavaju uvjete".

Zaključuju i da je rok za provedbu te odluke do 31. marta. No, osim o planu konsolidacije čije je usvajanje najavljeno tokom februara te provođenja odluke o visini i iznosu otpremnina na HRT-u, u ministarstvu su odgovorili i na pitanje hoće li u novom prijedlogu zakona o HRT-u biti promjena u iznosu i načinu plaćanja takse, ali i dosad definiranih programskih obveza HRT-a na temelju ugovora s vladom.

"Neupitno je da će se prilikom izrade zakona proći svi elementi, uključujući i način osiguravanja sredstava za rad HRT-a kao i programske obveze HRT-a, a kako bi se prema potrebama utvrdile i promjene u ovim dijelovima poslovanja", kažu u ministarstvu.

Upitani, pak, kreće li se u "žurnu" izmjenu Zakona o HRT-u možda i zbog tumačenja odredbe Europskog akta o slobodi medija prema kojima se državama članicama EU nalaže da na nacionalnoj razini osiguraju stabilno finansiranje i neovisan izbor upravljačkih tijela javnih medijskih servisa i to već do augusta 2025., iz Ministarstva kulture i medija odgovaraju:

"Neupitno je da HRT ima osigurano stabilno financiranje ne samo putem takse već i temeljem osiguranja sredstava iz državnog proračuna RH koja su osigurana za nesmetanu proizvodnju i emitiranje programa od javnog interesa, rada ansambala te zaštitu arhivske građe."

Što se pak tiče načina izbora upravljačkih tijela, dodaju, pitanje je što podrazumijeva neovisan izbor. Europski akt o slobodi medija propisuje da se čelne osobe uprave ili članova upravnog odbora javnih pružatelja medijskih usluga imenuje na temelju transparentnih, otvorenih, djelotvornih i nediskriminirajućih postupaka te na transparentnim, objektivnim, nediskriminirajućim i proporcionalnim kriterijima koji su unaprijed utvrđeni na nacionalnoj razini.

"Ako pak pogledate Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, i u njemu su propisani uvjeti koje moraju zadovoljiti čelne osobe te način izbora'', poručuju iz ministarstva. Zaključuju da ono što trenutno rade jest pregled europske prakse, a kako bi utvrdili kakav je sustav u drugim državama, osobito onima u kojima je povjerenje u javne radiotelevizijske servise na visokoj razini.