Epidemiolog iz Hrvatske otkrio što će prvo zabraniti ako nam se vrati korona

Nagli porast broja zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj dodatno je osnažio priču o dolasku drugog vala epidemije i vraćanja na snagu nekih protuepidemijskih mjera.

Epidemiolog Bernard Kaić kaže kako je još rano tvrditi radi li se o drugom valu epidemije, jer bi taj drugi val trebao značiti dugotrajni porast broja oboljelih od barem troje dnevno.

“Možda je ovo slučajan porast u par dana, možda se vrati na staro. To ćemo tek vidjeti”, rekao je Kaić za 24 sata.

On također smatra da smo se kao društvo previše opustili i ne pridržavamo se dobro mjera. Autobusi su puni, kaže, a niko ne nosi maske niti se pridržava mjera socijalnog distanciranja.

“Uvijek možemo imati unose izvana i pojedinačne slučajeve koji donose turisti ili naši ljudi koji rade u inozemstvu. Trenutno prvo trebamo provoditi mjere koje postoje, a ako se pokaže da to nije dovoljno, s vremenom će se pojačati mjere”, kazao je Kaić.

U slučaju drugog vala zaraze, Kaić smatra kako zatvaranje granica ne bi trebala biti prva mjera.

“Treba zabraniti velika okupljanja poput svadba, koncerata te zabraniti rad noćnih klubova. Što se granica tiče, bilo bi dovoljno da se ljudi koji prelaze granicu pridržavaju uputa”, smatra on.

Trebalo bi, kaže, povećati i broj testiranja, jer smo u jeku epidemije imali 1.500 do 2.000 testiranja dnevno, a sada od 150 do 300. Pojasnio je i kakva je situacija sa serološkim testiranjima.

“Serološko testiranje je pri kraju, nedostaju nam uzorci iz Slavonije. Ovi koji su testirani, od oko tisuću uzoraka, inicijalno reaktivnih imamo oko 25-30, ali to se treba potvrditi da se vidi jesu li stvarno ili lažno pozitivni. Izgleda da je manje od dva posto stanovništva bilo u kontaktu s korona virusom”, kazao je dodavši da taj postotak nije dovoljan za razvoj kolektivnog imuniteta.

Nakon što je danas zabilježen porast novozaraženih u Hrvatskoj, direktorica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” profesorica Alemka Markotić rekla je za N1 kako su to većinom ljudi koji su bili u Bosni Hercegovini, a jedan u Sloveniji, većinom na poslovnim sastancima.

“Bilo bi dobro, s obzirom na to da su u BiH i Srbiji žarišta, da nitko tko nema prijeku potrebu ne ide na ta područja”, kazala je Markotić, koja je u vrijeme agresije na BiH bila u Sarajevu ratna doktorica.