Brutalna apartmanizacija uništila šumu koja je čuvana 150 godina

Prema pisanim podacima, kopneni dio Rogoznice naseljen je već 1390. godine, međutim zbog opasnosti od Turaka ondašnje stanovništvo 1518. godine seli se na otočić Koparu.

Rogoznica ili Kopara, kako piše don Krsto Stošić, najljepši je otočić među bezbrojnim drugim većim ili manjim otocima na šibenskom području, piše Slobodna Dalmacija.

Taj mali otočić dug samo 1.046 metara nije samo lijep zbog stare, zaštićene kamene jezgre, prekrasne rive i sigurne luke, već i zbog borove šume koja zauzima gotovo trećinu otoka, a koja je ime dobila upravo po toponimu za otok: Kopra.

Prije gotovo 150 godina stari Rogozničani ondašnjoj lokalnoj zajednici poklonili su svoje zemljište na kojemu su do tada sadili masline, vinovu lozu i smokve, sami su svojim rukama povadili dotadašnje kulture i zasadili borove.

Nisu to napravili samo zbog ljepote i panorame, znali su oni da bor daje ogromne količine kisika i u to doba bez antibiotika čisti zrak bio je jedina učinkovita borba protiv smrtonosne tuberkuloze. Desetljećima su čuvali tu šumicu, obnavljali je, plaćali lugara...

A onda je počela nebriga, pa gruba i pogubna devastacija koja je od 2007. godine poprimila dramatične razmjere. Upravo te godine država se, bez znanja općine, uknjižila na šumsko područje. Na najljepšem rogozničkom vidikovcu, na vrhu šume Kopara, nekontrolirano su se počele "razmnožavati" bazne postaje i antene mobilnih operatera.

Da bi se dovukli ogromni kontejneri, krčili su se i obarali stoljetni borovi, a lokalna zajednica i Hrvatske šume, koje službeno gospodare tim područjem, bili su tek nijemi promatrači devastacije dragocjenog prostora i borocida.

Nakon toga na scenu stupa bivši čuvar državne imovine Goran Marić. Bivši ministar opterećen nekretninskim aferama usudio se prodati dio rogozničke šume Kopara i digao Rogozničane na noge.

Iz ugovora o kupoprodaji vidljivo je da je 383 kvadrata najatraktivnijeg zemljišta na otoku bivši ministar Marić prodao za samo 100 eura po kvadratu što je Ministarstvu državne imovine donijelo prihod od 291.000 kuna, a u Rogoznici je otvorilo Pandorinu kutiju i najavilo rasprodaju i devastaciju jedine rogozničke zelene oaze koja se u općinskom Prostornom planu uređenja čak vodi kao park-šuma Kopara.

Prema ugovoru, prodana nekretnina je pašnjak iako je u naravi borova šuma. Piše da je i građevinsko zemljište, a građevinsko može biti tek kao dio sporne proširene turističke zone Gornji Muli T2.

Cesta pravougaonog oblika

Rogoznička načelnica Sandra Jakelić kaže da ništa ne zna o prodaji sporne nekretnine, međutim oporbenog vijećnika Borisa Abazu čudi neznanje općinske načelnice.

"Upravo je općina od parcele 1/1 ili u naravi šume Kopara naručila cijepanje u čak šest parcela među kojima je i ona prodana pod brojem 1/82. Zanimljivo, jedna pravokutnog oblika od 4125 kvadrata koja je prešla u vlasništvo Općine Rogoznica upisana je kao nerazvrstana cesta, a ne vodi nigdje i također je u naravi šuma. Inače u povijesnom dijelu Rogoznice na Otoku kvadrat se ne prodaje po dampinškim cijenama od 100 eura. Zbog nedostatka prostora tržišna cijena je i nekoliko puta veća", kaže Abaza.

"Uništene su sike, okupirano obalno područje, ostala je još jedino ta šumica na otoku koju su prije gotovo 150 godina sadili naši preci odričući se svog vlasništva za opće, javno dobro. Moramo je čuvati i paziti i još zeleniju predati generacijama koji dolaze".

"Međutim, lokalna vlast gotovo ju je čitavu stavila u građevinsko područje, proglašavajući turističke zone. Ovakvom nasrtaju ne bi odoljela ni Amazonska prašuma, a kamoli šumica koja od 200 početnih sada ima samo 158 tisuća kvadrata", kaže Biserka Grgin iz Građanske inicijative.

Građanska inicijativa na nogama

U neku ruku oporbeni vijećnici i Građanska inicijativa za spas Kopare mogu biti “zahvalni” bivšem ministru za nekretninski biznis Goranu Mariću. Prodaja šumskog zemljišta dodatno im je otvorila oči i potaknula ih na još veću aktivnost.

Prodaja 383 kvadrata iako bolna, na žalost je završena priča. Glavna bitka vodit će se protiv nakaradnog i nemoralnog Prostornog plana uređenja koji je čak 26 tisuća kvadrata šumskog zemljišta ugurao u turističku zonu T1 Karaula, a koja se inače nalazi unutar naselja i iza njenog proglašavanja i uplanjenja isključivo stoji lokalna općinska vlast.

Građanska inicijativa još je od 2015. godine na ovaj problem bezuspješno upozoravala sve nadležne institucije, vlasnike i upravitelje rogozničke šume. Pored turističke zone Karalu T1 kojoj je pripojeno 26 hiljada kvadrata šumskog zemljišta na zapadnoj strani šume Kopara, na južnoj strani šumskog područja ucrtana još jedna manja turistička zona Gornji Muli, ali opasne oznake T2 koja je zeleno svjetlo za apartmanizaciju.

Svojevrsnim apelom u ime 300 potpisa građana prije tri mjeseca zatraženo je od vijećnika rogozničkog Općinskog vijeća izbacivanje iz turističkih zona 26 hiljada metra četvornih šumskog zemljišta i očuvanje svih borova koje su zasadili njihovi preci.

Takva odluka na žalost nije donesena. Međutim, Građanska inicijativa za Spas šume Kopara ističe da će ovih dana napraviti dodatni pritisak na općinsku vlast.