"Ne u naše ime": Udruženja iz Hrvatske i BiH traže odgovornost i trajno sjećanje na žrtve iz Ahmića

Povodom 33. godišnjice ratnog zločina počinjenog u Ahmićima kod Viteza, više organizacija civilnog društva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske oglasilo se zajedničkim saopćenjem, pozivajući na istinu, odgovornost i dostojanstveno sjećanje na žrtve.

Centar za žene žrtve rata - ROSA iz Zagreba, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, Centar za građansku hrabrost iz Zagreba, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću te Ženska mreža Hrvatske upozorili su da se zločini u Ahmićima ne smiju zaboraviti, te da je suočavanje s prošlošću ključni preduvjet za izgradnju trajnog mira i dobrosusjedskih odnosa.

"U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, napad na srednjobosansko mjesto Ahmići izvele su lokalne jedinice HVO-a. Haški tribunal je ove zločine okarakterisao kao zločin protiv čovječnosti. Riječ je o jednom od najokrutnijih zločina u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba bošnjačke nacionalnosti, 24 su ranjene, uništeno je 169 kuća te dvije džamije. Među ubijenima su bile 32 žene i 11 djece mlađe od 18 godina", podsjetili su iz ovih udruženja.

Trending

Najavljeni radovi ViK-a: I danas mogući prekidi vodosnabdijevanja u više sarajevskih ulica

Dodali su da je Dario Kordić, bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, između ostalih, osuđen po komandnoj odgovornosti na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene u srednjoj Bosni, uključujući i Ahmiće.

"Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da je ovaj zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pravosnažno je potvrđeno da je 'Hrvatska ostvarivala ukupnu kontrolu nad HVO-om' te 'rukovodila planiranjem, koordinacijom i organizacijom HVO-a'.

Ahmići predstavljaju vrh ledenog brijega ratnih i nacionalističko-ekspanzionističkih politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, a odnos prema ovom zločinu primjer je odnosa prema suočavanju s prošlošću.

Prije oko 2h

Prošle su 33 godine od masakra u Ahmićima: Najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba

Od vlasti Republike Hrvatske zahtijevamo da se ovaj datum službeno obilježava i da se oda počast civilnim žrtvama zločina koje su počinile hrvatske vojne snage na teritoriji Bosne i Hercegovine, na isti način na koji se odaje počast civilnim žrtvama stradalim u ratu na teritoriji Hrvatske", naglašeno je.

Udruženja su poručila da činjenice o ovom zločinu trebaju biti uvrštene u historijske udžbenike.

"Javnost treba biti informisana putem javnih medija i različitih društvenih događaja.

Već četvrtu godinu zahtijevamo od Grada Zagreba da imenuje Trg ahmićkih žrtava. To je važno kao iskaz poštovanja prema žrtvama ratnog zločina, ali i zbog podizanja svijesti i edukacije javnosti, kao i prevencije budućih zločina. Tražimo prekid s nacionalističkom i imperijalnom politikom prema Bosni i Hercegovini. Preduslov za to je iskreno suočavanje s počinjenim zločinima i preuzimanje odgovornosti za prošlost.

Istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi trebaju se graditi djelima, a ne samo riječima. Imenovanjem Trga ahmićkih žrtava Republika Hrvatska može napraviti konkretan korak ka sprečavanju ponavljanja ovakvih zločina u budućnosti", istaknuto je u saopćenju.

U četvrtak, 16. aprila 2026. godine, na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u 11 sati bit će organizovana antiratna akcija u znak sjećanja na žrtve Ahmića.

"U znak sjećanja na ubijene, istog dana u Jutarnjem listu bit će objavljena osmrtnica s imenima svih žrtava.

U 17 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, bit će održana tribina pod nazivom 'Ahmići 33 godine kasnije: Ne u naše ime'. Na tribini će govoriti Ivica Đikić, novinar, Mubera Maslić Ždralović, aktivistkinja i prevoditeljica za arapski jezik, Domagoj Fuk, student politologije i član Studentskog zbora Univerziteta u Zagrebu, te Tena Banjeglav iz organizacije Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću. Moderatorica tribine bit će Sanja Kovačević, novinarka i aktivistkinja", najavljeno je.