Samer Rešidat: Općina Centar treba biti uzor svim općinama u BIH

Sanja Šabanadžović
Samer Rešidat: Općina Centar treba biti uzor svim općinama u BIH
Radiosarajevo.ba / Samer Rešidat
Samer Rešidat je kandidat Demokratske fronte za načelnika sarajevske Općine Centar na predstojećim lokalnim izborima.

U intervjuu za portal Radiosarajevo.ba, Rešidat je otkrio koji bi to bili prioriteti njegove administracije, šta bi predstavljala njegova pobjeda za stanovnike općine Centar, te šta misli o radu trenutnog načelnika.

Po čemu se Vaš program razlikuje od programa ostalih kandidata?

Nisam bio u prilici pročitati programe drugih stranaka jer se čekao zvaničan početak predizborne kampanje kako bi se oni objelodanili. Međutim, mogu govoriti o programu Demokratske fronte, budući da smo svi mi, kao lokalna zajednica općine Centar, učestvovali u njegovoj izradi. Višemjesečni razgovor sa stanovnicima ove gradske općine, ljudima koji su zainteresirani da se na rješenja za njihove probleme ne čeka cijeli mandat pa se da krene s radom u predizbornoj godini, urodio je plodom.

Prošli smo cijeli sistem lociranje problema, planom njihovih rješenja i terminima u kojim će se to uraditi. Dakle, odmah. Program nije pravljen na floskulama i praznim obećanjima koja su već poznata, već konkretnim problemima i potezima koji će te probleme riješiti. Činjenica je, ukoliko pogledate budžet Općine Centar za 2016. godinu, primijetit ćete da se visok iznos novca koji je namijenjen za “čestitke“, mogao uložiti u određeni start-up projekt (ili više njih) i samim time bi se vratio uloženi novac i pomoglo održivo samozapošljavanje.

To je samo jedan od primjera gdje građani i građanke mogu uporednom analizom (izdvojeno – ostvareno) vidjeti dokle ih dovodi dosadašnja politika.

Šta bi Vaša pobjeda značila za ugrožene kategorije stanovništva i generalno ljudska prava u Vašoj općini?

Ako pogledamo podatke iz posljednjeg popisa stanovništva, oko osam hiljada stanovnika se nije izjasnilo ili su deklarirani kao “ostali“. Dakle, manjine koje se podrazumijevaju da su stanovnici općine Centar. Različiti su problemi i očekivanja tih nacionalnih manjina (treba znati da na području Centra žive druge manjine izuzev Roma i Jevreja, međutim oni su najbrojniji među nacionalnim manjinama pa im treba posvetiti posebnu pažnju).

Osnovnoškolsko obrazovanje je obavezno, a koliko je lokalna zajednica uradila po pitanju romske djece – zašto ne bi Općina finansirala učenje osnova romskog jezika kako se ta djeca ne bi osjećala nepoželjnima među drugom djecom. Ili znakovnog jezika kako bi se djeca sa tim poteškoćama lakše adaptirala na nastavu. Ponekad riječ dobrodošlice mnogo znači za uklanjanje barijera koje tek slijede. To je samo mali segment.

Koji su Vaši konkretni planovi za poboljšanje života u Vašoj lokalnoj zajednici?

Općina Centar treba biti uzor svim općinama u BIH. Tu se treba pokazati kako BiH treba izgledati. Ja sam iz realnog sektora i 18 godina sam stvaram. U tom periodu sam naučio kako se odnosi prema budžetu, kako se stvara dodatna vrijednost i kako se od 1 KM prave 2 i više. Svoje znanje želim staviti na uslugu svojoj lokalnoj zajednici i ljudima kojima obećavam da ih neću iznevjeriti. 

Prva stvar je zapošljavanje. Od mene nećete čuti već uhodane rečenice: „Mi ćemo stvoriti bolje uvjete za bolji život i strane investicije“. Pa što za 20 i više godina nisu stvorene?

Konkretni potezi su pomoć kod zapošljavanja mladih. Davanje neizdatih poslovnih prostora mladim poduzetnicima za 1 KM u prvoj godini. Pomoć i sufinansiranje start-up poduzeća koja budu ocijenjena kao najbolja. 

Sigurnost. Uvođenje sistema videonadzora u općini Centar. Ovaj projekt će biti realiziran u tri faze. Prva faza: uži dio grada, a druga i treća padinski dijelovi. Ovaj videonadzor će smanjiti kriminalitet, poboljšati rad MUP-a, dati sigurnost poduzećima koja se nalaze na području Centra... Uvođenje internet tehnologija, kao što je i aplikacija koja će biti prezentirana u prvoj fazi kampanje.

Obrazovanje. Postoji presuda ustavnog suda koja je donesena prije više godina gdje osnovno obrazovanje treba preći na općinski nivo. Penzioneri uz pomoć mladih trebaju smišljati najbolja rješenja za unapređenje i stvaranje boljih uvjeta u lokalnoj zajednici. Oformit ćemo tim prvenstveno penzionera koji će iznošenjem životnih, radnih, komšijskih i svih drugih iskustava biti ti koji će predlagati i učestvovati u realizaciji rješenja svojih problema.

Ne mogu vijećnici koji nisu nikad obišli penzionerska sijela, da ne kažem svakodnevno pričali na terenu o njihovim nedaćama i slušali njihove prijedloge i način rješavanja, donositi odluke koje se tiču te brojne populacije. To neće biti samo odlazak na izlete jednom u dvije godine, već stalne i konkretne aktivnosti gdje će oni svojim idejama, koje su itekako vrijedne, sami sebi kreirati okruženje. Naravno, mi mlađi ćemo biti ti koji će to da realiziraju.

Najveći problem je visoka stopa nezaposlenosti, posebno mladih kao populacije kojoj se na dozvoljava prilika za rad, ali ni dodatno obrazovanje. Programu za mlade je posvećena posebna pažnja u Izbornom programu Demokratske fronte. 

Ne želim govoriti o drugima, ali ću reći da je općina Centar jedna od najbolje uređenih općina u BIH, ali to nije ni približno onome šta ja nudim u svom mandatu.

Šta biste izdvojili kao najveći problem stanovnika Vaše općine?

Kao i u drugim općinama: prvenstveno vodosnabdijevanje i psi lutalice – kao dva goruća problema.

Kako komentirate rad aktuelnog načelnika?

Gospodin Bećirević je član Demokratske fronte, a sa druge strane je postavio jako visoke standarde u općini Centar. Ono što je bitno jeste da na njegovo mjesto treba doći neko ko će nastaviti raditi u tom pozitivnom smjeru. Smatram da sam ja osoba koja može odgovoriti na taj menadžerski posao, i da one stvari koje on nije uspio dovršiti u svom mandatu ja mogu provesti u djelo, a s druge strane svojom kreativnošću i zalaganjem, život u općini Centar učiniti još boljim i kvalitetnijim.

Centralna izborna komisija BiH je na sjednici 25. augusta donijela odluku o zaključivanju i potvrđivanju Centralnog biračkog spiska za Lokalne izbore 2016. godine u Bosni i Hercegovini u koji je upisano je ukupno 3.263.906 birača.

Nakon okončanja procesa ovjere prijava političkih stranaka, nezavisnih kandidata, kandidata predstavnika nacionalnih manjina, koalicija i listi nezavisnih kandidata ukupno je ovjereno 455 političkih subjekata.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije