Miljacka: Da li ste se zapitali koje vrste ribe žive u njoj, da li su jestive, koliko je zagađena...

Rijeka Miljacka, kažu, kičma je našeg Sarajeva. Duga je 35,9 kilometara, a nastaje nastaje spajanjem Paljanske Miljacke i Mokranjske Miljacke.

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Glavno izvorište Paljanske Miljacke nalazi se na Ravnoj planini. Izvire iz više izdana koji uglavnom nastaju akumuliranjem površinske vode koja propada kroz pukotine krečnjačkog terena Ravne planine. Svi ovi izdani i vrela obrazuju Paljanku Miljacku koja na svom putu kupi vodu još nekoliko stalnih i povremenih izvora. 

Mokranjska Miljacka izvire iz pećine u Kadinom selu kod Pala na 1135 metara nadmorske visine i duga je 20,5 kilometara.

Zašto se Miljacka zove – Miljacka?

Zaboravljene legende: Letači sa Miljacke

Galebovi u Sarajevu zbunili i stručnjake: Vidjet ćemo da li će se vraćati

No, da li ste se ikada zapitali šta se sve nalazi u Miljacki? Koje su to ribe? Ima li biljnog svijeta i kakve bakterije obitavaju u njoj?

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Senad Kapo, član Upravnog odbora Sportsko-ribolovnog saveza Federacije Bosne i Hercegovine, kao iskusni ribolovac, ispričao nam je ponešto o svom iskustvu ribolova na Miljacki. On kaže kako u gornjem toku, od Bendbaše uzvodno, ima potočne pastrmke, klijena, sapače i gage. Također, gore ima i riječnog raka, tako da je ona u tom dijelu još uvijek relativno čista.

"Od Principovog mosta pa do Skenderije ima klijena i sapače te poneka pastrmka. Koševski potok je taj koji Miljacku zagadi toliko da je ispod njega pastrmka rijetkost. 

Klijena ima i nizvodno od Koševskog potoka, pa sve do potoka Sušica, koji se u Miljacku ulijeva kod Zemaljskog muzeja, a koji donosi sve otrove koje ispušta Bosnalijek. Prije nekoliko godina sam na ušću tog potoka u Miljacku naišao na jednog starijeg gospodina koji je uzimao uzorke te vode, i radoznalost me natjera da siđem do njega i upitam o kvaliteti vode. Tada mi je rekao poražavajuću činjenicu - dvije trećine svih voda (rijeka i potoka) koje prolaze kroz Sarajevo su fekalne i otpadne vode.

Od tog potoka pa sve do Socijalnog, odnosno Dolac-Malte, u Miljacki obitava pokoji klijen i gaga. Tek na Dolac-Malti se može pronaći veće jato klijenova koje ja često znam loviti i izazvati čuđenje prolaznika koji me smatraju 'odbjeglim iz Jagomira', do momenta kada ulovim nekog klijena od pola kilograma da ljudi ne vjeruju da tolike ribe mogu preživjeti u takvoj vodi.

Jedne prilike sam lovio klijenove kod škole Vladimir Nazor i neki momak koji je trčao, zastade i upita me: 'Zar ima ribe u Miljacki?!'

Rekoh: 'Nema, ja malo napukao pa izašao pecati onako.'

Kaže: 'Ozbiljno te pitam!'

I kad hoće, zakačim u tom momentu jednog velikog klijena. Privučem ga obali i vidjesmo ga obojica, ali mi spade.

Tada on reče: 'Buraz, uljepšao si mi dan što sam saznao da ovdje u Milji ima tolike ribe!' i otrča dalje", prisjeća se naš interesantni sagovornik, i dodaje da se klijenovi mogu loviti i do Otoke. 

"Imam neke napise od prije 100 godina iz Ribarskog lista koji je izlazio oko 1925. godine u kojem se pominje mrijest mladice u Miljacki. Vjerujem da je sva riba iz Bosne, kako to sada radi u drugim Bosninim pritokama, ulazila i u Miljacku i vršila mrijest. Tada je sigurno bilo i škobalja, mrene, šljivara, pa i potočne zlatovčice kojom su poribljavane i Miljacka, i Bosna i Mošćanica. 

Istih tih riba bilo je i u Željeznici prije rata, sve one su ulazile u Željeznicu i ja sam ih lovio oko Krupca, a škobalj se masovno lovio oko starog bazena na Ilidži.

Nažalost, zagađenje, krivolov, nepostojanje kontrole na Željeznici u Federalnom dijelu je dovelo dotle da je mladica skroz istrijebljena ili je ima u jako maloj populaciji da će nestati, a pobrojane vrste koje su migrirale iz Bosne u Željeznicu to više ne rade zbog zagađene vode i neadekvatne riblje staze kod termoelektrane u Kaknju koja se ne čisti u vrijeme migracije ribe, tako da ona ne prolazi tu prepreku. 

I da se čisti, kao laik smatram da staza široka pola metra s nagibom preko 50 stepeni nije nikakvo plansko i funkcionalno rješenje, nego je bilo da se zadovolji forma. 

Također, trenutni Zakon određuje da TE ili HE koja izgradi branu na rijeci obeštećuje korisnika ribolovnog prava na teritoriji općine gdje je ta brana izgrađena, a štetu, ustvari, čine korisnicima ribolovnog prava uzvodno zbog gore pobrojanih činjenica", vjeruje Kapo.

Ukoliko vas je to zanimalo, ribe iz Miljacke iznad Bendbaše jesu jestive (prisustvo raka dokazuje čistoću vode), a za ove ispod, Kapo vjeruje da su pune i teških metala, ali i raznoraznih bakterija.

Kako bismo saznali kakve se sve analize obavljaju kada je u pitanju ispitivanje kvalitete vode, obratili smo se i Agenciji za vodno područje rijeke Save. Tu saznajemo kako se u okviru redovnog monitoringa površinskih voda na slivu rijeke Save u FBiH od parametara kvaliteta ispituju brojni fizičko-hemijski, hemijski, sanitarno-mikrobiološki i biološki parametri kvaliteta voda.

IZVOR: Agencija za vodno područje rijeke Save

Rezultati navedenih sanitarno-mikrobioloških parametara, vezano za rijeku Miljacku (ušće u rijeku Bosnu) i Miljacka (Kozija ćuprija), nažalost, ne zadovoljavaju zahtijevanu treću klasu kvaliteta.

"Razlog ispitivanja ovih parametara leži u činjenici da na vodnom području rijeke Save u FBiH najveći pritisak na vodna tijela predstavljaju netretirane komunalne otpadne vode, a mikrobiolški parametri su dobar indikator u procjeni tog pritiska. U površinskim i otpadnim vodama mogu biti prisutni različiti mikroorganizmi – bakterije, virusi, protozoe... 

Mikrobiološkim ispitivanjem se, međutim, uglavnom obuhvataju samo pojedini indikatorski mikroorganizmi, koji ukazuju na pojavu zagađenja ili izvor zagađenja. Kao indikator mikroorganizama primjenjuju se koliformne bakterije koje, međutim, nisu specifični indikatori fekalnog zagađenja. 

Stoga se pored ukupnih koliformnih bakterija dodatno ispituju i termotolerantni koliformi – fekalne koliformne bakterije (tipični predstavnik Escherichia coli – E. coli), streptokoke i enterokoke fekalnog porijekla (Enterococcus). 

Broj kolonija ovih bakterija je različit ovisno o organskom zagađenju. Poznato je da su, kada je rijeka Miljacka u pitanju, najveći izvor zagađenja komunalne/urbane otpadne vode koje se bez prethodnog prečišćavanja ispuštaju u ovu rijeku, a što potvrđuju ovi mikrobiološki parametri - kao indikatori, odnosno broj kolonija ovih bakterija je veliki. 

Zahtijevana je III klasa kvaliteta (Miljacka ušće), ali rezultati su izvan klase kvaliteta. Nabrojana četiri mikrobiološka parametra pratimo na svim ispitivanim vodotocima, odnosno odabranim mjernim profilima, frekvencijom dva puta godišnje", nalazi se u odgovoru Agencije.

IZVOR: Agencija za vodno područje rijeke Save

Od ovih organizama dominiraju vrste tolerantne na organsko zagađenje, s obzirom na to da je Miljacka na ušću jako zagađena.

Biološki parametri, koji se uvijek ispituju, kao fitobentos i vodeni (makro) beskičmenjaci, zastupljeni su u jako malom broju različitih vrsta na ušću rijeke Miljacke (slab je biodiverzitet / raznovrsnost). Uglavnom je to jedna ili dvije vrste koje se javljaju u jako velikom broju. Ove vrste su tolerantne na organsko zagađenje.

Kad je vodeno bilje u pitanju, najrasprostranjenija je biljka alga kladofora, kao i tzv. zelena alga ili Spirogyra. A Senad Kapo vjeruje kako je dobro rješenje bilo noćno puštanje brane na Bendbaši koja je nosila i te alge, ali i talog s dna rijeke koji je raspadanjem davao poznati ljetni miomiris rijeke, no to prošle godine nije rađeno.

Interesantno je da na Grbavici, kada je sagrađena 1960. godine, nisu bile betonske kaskade već drvene (od drvenog kolja pobodenog u korito) gdje su se zadržavale i vidre. 

"Vladislav Skarić 1937. godine piše da se vidre zadržavaju po rukavcima Miljacke. 'Od vodozemaca u i oko Miljacke ima: daždevnjak, žabe - žuti mukač, mrka i zelena krastača, gatalinka, zelena vodena mrka, grčka i šumska žaba. 

On kaže i da su brdski potoci od kojih se neki ulijevaju u Miljacku puni pastrme (pastrmke), glavnog zastupnika riba sarajevske okoline, dok je ribe bilo i u potocima koji su se ulijevali u rijeku (Bistrik, Koševski potok, Kovačići potok, Ramića banja, Kevrin i Čolin potok...), a danas nema.

Devedeset posto potoka koji se u gradskoj zoni ulijevaju u Miljacku kanalisano je, odnosno uvedeno u kanalizacione cijevi i natkriveno asfaltom (npr. Alipašina ulica, ispod ceste teče Koševski potok). Od svih potoka slobodno teku još samo potok Ramića banja (u gornjem dijelu), Koševski potok (u gornjem dijelu, kroz Pionirsku dolinu, i u donjem dijelu kod Općine Centar) i Sušica (otkriveni dio kod muzeja). Buča potok je jednim dijelom otkriven, a jednim dijelom natkriven. Mošćanica je jedina veća pritoka Miljacke koja slobodno teče i ulijeva se u Miljacku na Darivi", govori historičar i arhivista Velid Jerlagić.

Kod starih vrsta riba koje su nastanjivale rijeku Miljacku, bitno je napomenuti da autohtona potočna pastrmka skoro više i da ne živi tu. 

"Prije četiri godine sam lično jednu ulovio i naravno vratio nazad u vodu. Do sad nisam vidio drugi primjerak osim te.

Klijen, sapača, gaga i plisa su autohtone vrste riba koje se redovno mrijeste u rijeci i koje kako-tako nadopunjuju same svoj riblji fond. Naši djedovi su nam pričali da su Miljackom nekad plivali i mladica, i mrena i poneki lipljen", objašnjava Kenan Hajdarević, predsjednik sportskog ribolovnog društva "Miljacka" Sarajevo.

IZVOR: SRD Miljacka
"Danas je riblji fond u vrlo lošem stanju. Prije svega nebrigom struktura vlasti, odnosno organa policijske uprave Stari Grad koji se ili ne odazivaju na poziv ribočuvara, ili se odazovu ali ništa dalje ne poduzimaju kako bi se krivolovci adekvatno kaznili. 

To je bio slučaj u dosadašnja četiri navrata kad su pripadnici policije dolazili na lice mjesta, zapisivali prekršioce zakona o slatkovodnom ribarstvu a isti nisu nikada bili kažnjeni. Najvećim dijelom devastiranju ribljeg fonda doprinijelo je nestručno rukovanje branom iznad Vijećnice pa je takvim rukovanjem naša riba završavala u koritu rijeke i do Vrbanje...

Ribe, recimo, ulovljene u gornjem toku, od malog tunela na Bendbaši pa uzvodno su svakako jestive i zdrave ribe. Taj gornji dio rijeke je malo zagađen, skoro da i nije kako pokazuju brojne analize uzoraka vode uzetih s nekoliko lokacija, a koje analiziramo dva do tri puta godišnje.

Također smo mnogo puta svjedočili kako se nestručnim rukovanjem branom vršio veliki pomor riba i ribljih jajašca (ikre) u jezeru i iznad jezera do malog tunela, te je i to dovelo do jako malog ribljeg fonda u gornjem toku rijeke Miljacke", tvrdi Kenan Hajdarević.

Inače, Udruženje građana SRD "Miljacka" Stari Grad, osnovano je u cilju vraćanja rijeci Miljacki njenog nekadašnjeg starog sjaja. 

"Sve dosadašnje aktivnosti finansirali smo od članarina i malih donacija. Strukture vlasti na općinskom, kantonalnom i federalnom nivou još uvijek nisu vidjele interes u uređenju rijeke Miljacke, bar u gornjem (čistom) dijelu rijeke, te su se oglušili o naše projekte i pomoć finansiranja istih kako bi smo napravili jednu atraktivnu rijeku. Ono što nas najviše pogađa je skoro nikakva podrška Općine Stari Grad, a koja bi sigurno ponajviše dobila realizacijom naših projekata. Svu finansijsku pomoć koju smo do sad dobili od Općine je 200 KM u martu 2013. godine. Nakon toga su bila samo obećanja. 

Do danas smo organizirali brojne akcije na uređenju korita rijeke Miljacke, te Aleje Ambasadora i obnavljanja nekadašnjih kupališta na Popovcu, Ziheru, staroj brani i kod malog tunela. Očistili smo i uredili mali park na Brani iznad Vijećnice te ga osposobili za posjetu i odmor građana. 

Rijeku smo poribili u četiri navrata potočnom pastrmkom. Uredili i osposobili dio rijeke kao izdvojenu ribolovnu stazu i na istoj 2013. godine organizirali prvi put na rijeci Miljacki takmičenje u mušičarenju, a to je ujedno bilo prvo organizirano ribolovno takmičenje na Miljacki od njenog postojanja. Na istoj toj stazi su lovljeni primjerci potočne pastrmke i do 2,5 kilograma.

Ove godine planiramo organizirati dva takmičenja u mušičarenju i jedno u varaličarenju. Jedno bi bilo kao memorijalni KUP našem nastradalom istaknutom članu, a koje bi se zvalo po njegovom imenu Memorijalni Fly Fishing KUP 'Almir Hrelja'.

Ova takmičenja također ovise od obećanja Općine Stari Grad koja su nam obećala finansijsku pomoć za poribljavanje rijeke Miljacke, te pomoć u finansiranju mehanizacije za izgradnju kaskada u koritu rijeke kako bi riba ostala na dijelu rijeke na kojem je i ubačena.

Udruženje je kao i ostala Sarajevska ribolovna udruženja u jako lošoj finansijskoj situaciji, i nismo u stanju sami izvršiti poribljavanje rijeke, te platiti mehanizaciju koja je neophodna kako bi napravili kaskade prije poribljavanja. Nadamo se da će već neko prepoznati našu volju i želju za promjenom trenutnog stanja rijeke", zaključuje Hajdarević.