Kako se Bečlije bore protiv vrućina

Biljke na krovovima i pročeljima u velikoj vrućini u okoliš izlučuju vodu koja hladi zrak, te štite zgradu i stanare od kiše i ultraljubičastog zračenja, pa oni privatni vlasnici koji se za to odluče mogu dobiti subvenciju od 2.200 eura.

Temperatura u austrijskoj prijestolnici u ljetnim mjesecima zbog ugrijanog asfalta, betona i krovova zna biti i do 12 stepeni celzija viša od temperature u ruralnim sredinama jer dolazi do tzv. učinka toplinskih otoka. Protiv toga se vlasti u gradu bore stimuliranjem "ozelenjavanja" zgrada, te obogaćivanjem gradskih javnih površina sadržajima pod vodom i drvećem.

Tako u okrugu Donaustadt na 240 hektara površine nastaje ogroman park za slobodno vrijeme, a u naselju Seestadt Aspern gradit će se tri parka, te uz sve ceste posaditi drveće.

"Zelene fasade" u centru grada i krovovi s drvećem imaju učinak prirodnih klimatskih uređaja ljeti, dok zimi djeluju kao svojevrsna izolacija i smanjuju troškove grijanja, kažu austrijski stručnjaci koji zagovaraju takva rješenja.

"Beč je jedan od prvih europskih gradova koji ne samo da proučava fenomen toplinskih otoka nego i razvija konkretne mjere protiv te pojave i postupno ih uvodi u praksu", kazala je Ulli Sima koja je u gradskom vijeću zadužena za pitanja okoliša.