EU želi zabraniti štapiće za uši, plastične kašike i viljuške, slamke

Na listi su štapići za uši, slamčice, tanjiri i escajg, spatule za miješanje koktela i drške za balone, kao proizvodi za jednokratnu upotrebu, koji se smatraju jednim od najodgovornijih za zagađenje velikih vodenih površina, u prvom redu okeana.

Upotreba kesa, čaša, ambalaže među kojom su i plastične kutijice za pakovanje hrane "za ponijeti", kao i higijenskih proizvoda, trebalo bi da se smanji, a na balonima i pecaroškom priboru da se vidljivo istakne njihova štetnost.

Upravo ovi proizvodi predstavljaju čak 70 posto smeća u morima, uz napuštena ili izgubljena plovila. Svake godine, u okeanima završi 8.000 tona plastike, koja ugrožava živote riba i ptica i utiče na čovjekov prehrambeni lanac. Oko 80 posto okeanskog smeća je od plastike.

Svi prokazani proizvodi moraće da se prave od biorazgradivog materijala. Plastične boce moći će i dalje da se koriste, ali samo ukoliko imaju privezane zapušače. Što se tiče onih proizvoda koji ne mogu da se prave od drugih materijala, građani su pozvani da ih što manje koriste i da se ponašaju na odgovorniji način. Takođe, nijedan plastični proizvod za jednokratnu upotrebu ne bi trebalo više da se dobija besplatno.

Firme koje proizvode plastične objekte morat će finansijski da doprinose čišćenju otpada i kampanjama za skretanje pažnje građanstvu o njihovoj štetnosti. Među njima su fabrikanti kesica za bombone, čips i druge grickalice, filtera za cigarete, plastičnih kesa...

Nove mjere predviđaju i da se na etiketama naznače negativni efekti plastike, kao i način kako da se ovakav otpad uništava. Među takvim proizvodima su i vlažne maramice i baloni.

Prijedlog takođe ima za cilj da se smanji potrošnja i poveća obaveza prikupljanja ambalaže. Namjera Europske komisije je da se do 2025. godine sakuplja 90 posto iskorištenih plastičnih boca. Razmatra se u tu svrhu mogućnost kaucije. Precizni matematičari iz Europske komisije su izračunali da će nove mjere omogućiti da se izbjegne emisija od 3,4 miliona tona ugljen-dioksida u atmosferu, kao i da se do 2030. godine uštede 223 milijarde eura zbog očuvanja okoliša, što bi običnim građanima u ukupnom iznosu trebalo da donese i korist od 6,5 milijardi.

Do 2030. godine sva plastična ambalaža trebalo bi da ima mogućnost reciklaže.

Na potezu su sada Europski parlament i Vijeće Europe.