Edin Gačić pušten na slobodu nakon što mu je istekla kazna
Prednacrt zakona o izvršenju kaznenih sankcija, čiji je sadržaj, u međuvremenu, objavljen na web portalu Federalnog ministarstva pravde (FMP), upućen je Vladi Federacije BiH na usvajanje i daljnju proceduru.
Radi se o zakonskom tekstu kojim se uvodi niz novina u oblast izvršenja kaznenih sankcija, a što je na određen način aktuelizirano nakon "slučaja Gačić", što je nedavno dospio u fokus javnosti, otvarajući brojna pitanja i nedoumice u pogledu modaliteta izdržavanja kaznenih sankcija i uopće tretmana mentalno oboljelih osoba, odnosno izvršenja mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijakog liječenja.
Komentirajući Fenin upit u ovom kontekstu, iz Federalnog ministarstva pravde navode kako je člankom 155. Prednacrta predviđeno da se mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja koja bude izrečena uz kaznu zatvora izvršava u posebnoj organizacionoj jedinici uprave, koja bi se trebala formirati za te namjene, a nad kojom bi Federalno ministarstvo zdravstva vršilo stručni nadzor, uključujući i nadzor nad psihijatrijskim liječenjem osuđenika kojem je izrečena sigurnosna mjera uz kaznu zatvora.
Istodobno, pojašnjavaju kako je s aspekta kaznenog zakonodavstva u Federaciji BiH, odredbama članka 73. Kaznenog zakona FBiH propisana nadležnost suda za izricanje sigurnosnih mjera.
Preciziraju kako je jedna od tih mjera i mjera 'obaveznog psihijatrijskog liječenja' koja se može izreći počinitelju kaznenog djela pod uvjetima propisanim odredbama članka 74. Kaznenog zakona FBiH uz izrečenu kaznu zatvora, istaknuvši kako se kod takvih osoba ta mjera izvršava uz izvršenje kazne zatvora u kazneno-popravnom zavodu, te da ona može najdulje trajati dok traje i kazna zatvora.
"Što se tiče osoba koje su u stanju neuračunljivosti počinile kazneno djelo, odnosno za one osobe koje počine kazneno djelo, ali su oslobođene kaznene odgovornosti, jer nisu mogle shvatiti značaj svog djela ili nisu mogli upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog psihičkog razvoja, sud i u ovim slučajevima donosi rješenje kojim se privremeno određuje prisilni smještaj, a potom se ove osobe tretiraju u skladu sa zakonom koji regulira zaštitu osoba s duševnim smetnjama", navode iz resornog ministarstva.
Činjenica jeste da, kako nadalje navode, dugo vremena nije postojala adekvatna zdravstvena ustanova u kantonima i Federaciji BiH za smještaj tih osoba, na što je Federalno ministarstvo pravde godinama upozoravalo i stavljalo, u određenim slučajevima, svoje zatvorske i pritvorske kapacitete na raspolaganje, iako oni nisu bili adekvatni, a sve u cilju zaštite javnog interesa.
"Zajedničkim naporima državnih institucija te institucija iz Federacije BiH i Republike Srpske došlo se do rješenja i postignut je sporazum da se JZU Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac stavlja na raspolaganje u ovu svrhu. O tome su obavješteni svi općinski sudovi u Federaciji BiH, a JZU – Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac otpočeo je sa prijemom pacijenata 5. decembra 2016. godine. Početkom rada ove ustanove svi forenzički pacijenti koji su se nalazili u kaznenopopravnim zavodima su upućeni u JZU Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac, kao i ostali pacijenti kojima je izrečena navedena mjera od sudova", potcrtavaju iz Ministarstva.
Usto, konstatiraju kako to znači da sudovi u Federaciji BiH upućuju osobe koje su u stanju neuračunljivosti počinile kazneno djelo i kojima je izrečena mjera obveznog psihijatrijskog čuvanja i liječenja u JZU Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac.
S obzirom na to da su se u javnosti pojavile brojne informacije i različita tumačenja u vezi sa spomenutim slučajem, pa i nakon što je višednevna potraga za višestrukim ubicom Edinom Gačićem okončana njegovom smrću, iz Federalnog ministarstva pravde podsjećaju kako je Gačić pravomoćno osuđen presudom Kantonalnog suda u Sarajevu, broj Kv-43/04 od 15.06.2004. godine na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 19 godina i 11 mjeseci zbog kaznenih djela iz članka 171. stavak 2. točka 1. KZ FBiH i članka 166. stavak 1. KZ FBiH, a uz kaznu zatvora mu je izrečena i mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja koja može trajati najdulje do isteka kazne zatvora.
"Istek kazne po pravomoćno izrečenoj presudi suda je bio 26.07.2017. godine i KPZ PT Bihać nije imalo nikakvih zakonskih ovlaštenja da osuđenu osobu drži dulje od tog datuma u zatvoru, niti da je uputi u neku drugu ustanovu bez odluke nadležnog suda. Svako takvo postupanje bi bilo nezakonito. Radi različitih informacija koje su se pojavile u javnosti, želimo istaći da je osuđena osoba (Edin Gačić) izašla na slobodu nakon isteka cjelokupne kazne zatvora od 19 godina i 11 mjeseci i to dana 26.07.2017. godine, s tim da je u ovu kaznu zatvora bilo uračunato vrijeme koje je osuđena osoba provela u pritvoru i na Odjelu forenzike", navode iz resornog federalnog ministarstva.
Navode i kako se na izdržavanju kazne u KPZ ZT Zenica Gačić nalazio od 29.08.2003. godine te da mu za vrijeme izdržavanja kazne zatvora u KPZ ZT Zenica, a potom ni u KPZ PT Bihać, nisu odobravane vanzavodske pogodnosti, prekidi kazne, niti uvjetni otpust.
Iz Federalnog ministarstva pravde napominju kako je osuđenom Gačiću odobren izlazak sa tzv. Odjela forenzike, gdje je jedno vrijeme boravio, od zdravstvene službe pod čijim je nadzorom bio, te da je tada počinio drugo kazneno djelo.
Podsjećaju, također, kako se na Odjelu forenzike nalazio od 25.01.1999. do 26.08.2002. godine i od 06.02.2003. do 29.08.2003. godine, te da je tzv. Odjel forenzike egzistirao u krugu KPZ ZT Zenica, a u nedostatku adekvatne ustanove kao što je već spomenuto.
S obzirom na to da se radi o osuđeniku složene strukture ličnosti, kao i na činjenicu da je proveo 19 godina i 11 mjeseci u kazneno-popravnoj ustanovi, Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Bihać je svojim aktom obavijestio Centar za socijalni rad Banjaluka, policijsku stanicu Banjaluka, Centar za socijalni rad Sanski Most, PU Sanski Most, MUP USK, Federalnu upravu policije i Državnu graničnu službu da se osuđena osoba Edin Gačić, dana 26. 07. 2017. godine otpušta sa izdržavanja kazne zatvora, a sve radi pružanja adekvatne pomoći radi lakšeg uključivanja u redovan život na slobodi i vodeći računa o sigurnosnom aspektu njegovog otpusta iz zatvora, podaci su resornog ministarstva.
"Po izlasku iz zatvora osuđenoj osobi se može pružiti pomoć putem nadležnog centra za socijalni rad u postpenalnom tretmanu, a vezano za socijalni ili zdravstveni aspekt ako to zahtjevaju prilike", navode iz Federalnog ministarstva pravde u odgovoru Agenciji FENA.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.