Zlatko Hadžidedić: Schmidt je došao da stvori uslove za konačnu disoluciju BiH

Politolog i ekspert za međunarodne odnose, prof. dr Zlatko Hadžidedić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba otvoreno govori o najnovijim dešavanjima na političkoj sceni naše zemlje, izjavama novog visokog predstavnika Christiana Schmidta, te porukama i potezima Beograda i Zagreba.

Ali i muku zvaničnog Sarajeva i dezorijentiranosti probosanskih snaga. Otvoreno govori o tome ko i zašto stoji iza novih nastojanja da se naša zemlja trajno razbije.

Razgovarao: Faruk Vele

Trending

Nihad Uk otklonio sve sumnje o Vladi KS. Govorio i o poziciji gradonačelnika Sarajeva

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate posljednje poteze i izjave novog visokog predstavnika Christiana Schmidta u kontekstu unutrašnjih odnosa u BiH, prije svega izbornog zakonodavstva?

Hadžidedić: Još u januaru ove godine, kada su se prvi put pojavile spekulacije o mogućnosti da Christian Schmidt bude imenovan za visokog predstavnika, objavio sam tekst u magazinu Modern Diplomacy, pod naslovom "Has Germany Lost Its NATO Compass", u kojem sam rekao da Schmidt dolazi u Bosnu i Hercegovinu da pomogne Draganu Čoviću u stvaranju "trećeg entiteta", kao i stvaranju preduslova za konačnu disoluciju Bosne i Hercegovine putem nametanja tzv. izbornog zakona, čime bi se uništio dejtonski ustavni poredak.

Prije dva mjeseca sam u Slobodnoj Bosni, također, ponovio to isto, a još nekoliko puta sam to rekao i u izjavama i intervjuima na raznim TV stanicama. Nemam šta dodati: jasno je da je Schmidt došao sa tim zadatkom, i to je bilo jasno još kada je njegovo ime prvi put spomenuto u kontekstu imenovanja novog visokog predstavnika.

Schmidt je nosilac visokog hrvatskog "Ordena Ante Starčevića", zajedno s nekolicinom osuđenih hrvatskih ratnih zločinaca, i očigledno je da Schmidt, kao pojedinac i kao član bavarske Kršćansko-socijalne unije, spada u istu ideološku grupaciju sa tim zločincima.

Zaista ne razumijem zašto javnost u Bosni i Hercegovini uporno odbija da to vidi. Već samo njegovo imenovanje predstavlja neviđeni šamar Bosni i Hercegovini.

Izjave kao alibi

Radiosarajevo.ba: Pojedinim političkim analitičarima posebno je indikativna rečenica visokog predstavnika da je tobože "njegov osnovni cilj da sačuva teritorijalni integritet BiH". Je li to znači da je teritorijalni integritet BiH zaista ugrožen, kako Vi to doživljavate?

Hadžidedić: Teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine je neprekidno ugrožen već 30 godina, od 1991. godine. Ne znam samo kako ti nazovi-analitičari to nisu primijetili, nego je trebao doći Schmidt da im to kaže.

A Schmidt takvim izjavama pokušava da prikrije da je upravo njegov zadatak da uništi teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine do kraja i da dovede do raspada Bosne i Hercegovine. A takva izjava mu pruža alibi da čini što god hoće, tobože u cilju u zaštite teritorijalnog integriteta BiH.

Radiosarajevo.ba: Zašto je onda Dodik tako izrijekom protiv novog visokog predstavnika? Želite reći da je to određena igra?

Hadžidedić: Naravno, to je igra, kako bi se Schmidt učinio prihvatljivim u Sarajevu, po logici "ako je Dodik protiv njega, onda će sigurno nama valjati". To nije posebno inteligentan blef, ali u velikoj mjeri je bio uspješan - u Sarajevu su Schmidta prvo dočekali kao oslobodioca, a postao je sumnjiv tek kada je procurilo šta je govorio na onoj internoj konferenciji u Njemačkoj.

U svakom slučaju, Schmidt je osoba bez ikakvog kredibiliteta, i za ugled Njemačke vanjske politike bi bilo najbolje da ga odmah povuku. No, to je njihov problem, Schmidt sada predstavlja oficijelno lice njemačke vanjske politike, pa neka se nose s tim. U svakom slučaju, u Bosni i Hercegovini će Njemačka od sada imati kredibilitet ravan Schmidtovom.

Radiosarajevo.ba: Šta je bilo sa "poznatim njemačkim prijateljstvom prema BiH"?

Hadžidedić: Ne znam o kakvom prijateljstvu govorite, Njemačka je kroz institucije Europske unije dosljedno podržavala ideju etničke podjele Bosne i Hercegovine. Od Lisabonske konferencije u februaru 1992. godine, kada je tadašnja Europska zajednica, a današnja Europska unija, po prvi put lansirala ideju etničke podjele Bosne i Hercegovine, te iscrtala mape prema kojima se u sljedeće tri godine vodio rat i prema kojima je vršeno etničko čišćenje, uz 100.000 ubijenih građana Bosne i Hercegovine i oko milion protjeranih, ni Europska unija ni Njemačka nikada se nisu ogradile od ideje koju su nametnule u Lisabonu i koja do danas nije prestala da u njihovim krugovima bude aktuelna.

Napokon, odakle je nedavno došao navodni Janšin non- paper o konačnoj podjeli Bosne i Hercegovine? Upitajte Christiana Schmidta, to je proizvod
njegove Kršćansko-socijalne unije i njihovih istomišljenika u institucijama Europske unije.

Njemačka možda nije inicijalni autor ideje o podjeli Bosne i Hercegovine, taj autor je Velika Britanija, ali Njemačka se od te ideje nikada nije distancirala. A dolazak Schmidta govori o tome da je Njemačka odlučila da tu ideju provede do kraja. Hajde da se mi u Bosni i Hercegovini konačno probudimo i shvatimo da nam Njemačka i Europska unija nisu nikakvi prijatelji, nego krajnji neprijatelji koji već 30 godina neprekidno i uporno rade na etničkoj podjeli naše zemlje.

Schmidt je zbog toga došao...

Radiosarajevo.ba: Da li je tačan utisak da su nacionalizmi i vlasti susjednih država posljednjih godina sve agresivniji protiv BiH i šta je njihov cilj?

Hadžidedić: Da, svakako da su vlasti susjednih država sve agresivnije protiv Bosne i Hercegovine, a njihovi nacionalizmi nikada se nisu ni ublažavali. Ali, susjedne države su samo izvršioci prljavih poslova u ime Europske unije, one nisu nikakvi samostalni faktori.

Za sve što su Srbija i Hrvatska počinile u Bosni i Hercegovini - od oružane agresije, ratnih zločina i etničkog čišćenja, preko tridesetogodišnjih napora da ugroze suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i njenu funkcionalnost - one su imale zeleno svjetlo i apsolutnu podršku od strane europskih zemalja.

Nekada su u tome prednjačile Velika Britanija i Francuska, a danas je njihovu ulogu preuzela Njemačka. U svakom slučaju, to što su Srbija i Hrvatska pojačale svoju agresivnost prema Bosni i Hercegovini jeste rezultat namjere Europske unije da se sa Bosnom i Hercegovinom konačno obračuna i da je uništi i izbriše sa mape. Opet napominjem, i Schmidt je došao zbog toga.

Radiosarajevo.ba: Kako gledate reakciju službenog Sarajeva i probosanskih političkih opcija na ove izazove? Kakav je Vaš utisak?

Hadžidedić: Reakcija gotovo da nije ni bilo, ako izuzmemo prilično blage izjave Željka Komšića. A ionako bih jedino njega svrstao među političare koji zastupaju probosanske ideje. SDA to sigurno nije, o čemu svjedoči i njeno višegodišnje dosljedno popuštanje pred protivustavnim napadima antibosanskih snaga, poput SNSD-a i HDZ-a. Problem je što probosanskih snaga gotovo da više i nema na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini. Ostale su samo antibosanske snage, kao i one koje pokušavaju osigurati vlastitu materijalnu dobit u procesu razaranja i eventualnog raspada Bosne i Hercegovine, kao što je SDA i nekoliko manjih stranaka koje su iz nje proizašle.

Sa agresorima sklapali dogovore

Radiosarajevo.ba: Da li balkanski hegemoni na stanovit način koriste rekuperaciju koji trenutno gledamo u Sjedinjenim Američkim Državama ili je činjenica multipolarnog svijeta prelomiti preko Bosne?

Hadžidedić: Opet moram naglasiti - nema nikakvih balkanskih hegemona, to su samo slijepi izvršioci volje zemalja Europske unije.

A, Europska unija svakako nastoji iskoristiti trenutnu vanjskopolitičku defanzivu u kojoj se nalaze Sjedinjene Države, koje su jedine dosljedno zastupale ideju nepromjenljivosti granica na Balkanu, i čiji su napori doprinijeli dosadašnjem opstanku Bosne i Hercegovine. Dakle, ako se tu natječu neki hegemoni, to su isključivo Europska unija i Sjedinjene Države, prvi s idejom upostave novih, etnički zasnovanih granica na prostoru bivše Jugoslavije, i drugi s idejom održanja postojećih granica država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

Radiosarajevo.ba: Kako se ponašati u datim odnosima? Je li pasivnost bosanskohercegovačke politike dovela zemlju u ovu situaciju? Zašto izostaju razgovori o Bosni na bitnim svjetskim adresama?

Hadžidedić: U pitanju je nepostojanje bilo kakve bosanskohercegovačke politike, što onda omogućava da se agresivni planovi iz Europe, koje izvršavaju Srbija i Hrvatska, provedu bez većih teškoća.

Da nije bilo upornog insistiranja Sjedinjenih Država na očuvanju granica Bosne i Hercegovine, ova zemlja bi se davno raspala u nedostatku bilo kakve vlastite politike. Ipak, građani Bosne i Hercegovine su bili spremni da je brane oružjem, i praktično dobili rat, uprkos tome što ih je ovdašnja politika u tome samo ometala svojim pokušajima da sa agresorima sklapa dogovore oko teritorijalne podjele zemlje.

I sada rješenje vidim jedino u tome da javnost u Bosni i Hercegovini, kao što smo to učinili i 1992., pruži otpor pokušajima uništenja ove zemlje. Od sadašnje garniture političara, ukoliko se ne pojave neke sasvim nove snage, takvom otporu se ne možemo nadati.