Zašto je Balkanu, ali i svijetu potrebna Rezolucija o genocidu u Srebrenici?
Oni koji poštuju sudske presude podržavaju Rezoluciju o Srebrenici, dok negatori genocida čine sve kako ona ne bi bila usvojena u UN-u. Rasprava o Srebrenici prenesena je i na svjetsku pozornicu...
Pojedini analitičari tvrde da je kampanja, koju protiv usvajanja Rezolucije o Srebrenici vode političari iz Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta RS, uz podršku ruskih i kineskih saveznika u UN-u, postigla određene rezultate. Tako se Rezolucija, koja bi, prema tvrdnjama preživjelih žrtava genocida, trebalo da bude civilizacijski čin, sada pokušava prikazati kao nešto što bi moglo destabilizirati BiH i regiju.
O rezoluciji, čiji su formalni predlagatelji bili Njemačka i Ruanda a među više od 20 država sponzora su SAD,Velika Britanija, Francuska i Italija, trebalo se glasati 2. maja u Generalnoj skupštini UN-a, ali je glasanje pomjereno zbog dodatnih konsultacija i očekuje se sredinom maja. Cilj rezolucije o Srebrenici je uspostava međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, a nacrtu rezolucije se ne pominje niti Srbija, niti RS. Sve države se potiču da putem sistema obrazovanja sačuvaju utvrđene činjenice i razviju kulturu sjećanja u cilju sprječavanja negiranja i iskrivljavanja istorijskih činjenica, piše Deutsche Welle.
Žestoke reakcije iz EU na izjavu ministrice iz Srbije da bi etnički očistila Kosovo
Kampanju protiv usvajanja Rezolucije o Srebrenici u UN-u predvodi srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je aktivirao i diplomatsku mrežu Srbije kako bi spriječio usvajanje Rezolucije u Generalnoj skupštini Svjetske organizacije. Njegova izjava da bi usvajanje Rezolucije o Srebrenici značilo "otvaranje Pandorine kutije" izazvala je brojne reakcije.
Preživjele žrtve genocida to doživljavaju kao direktnu prijetnju. "Vučić je pripadao političkim strukturama i sistemu koji se dovode u vezu sa genocidom i njegova najava otvaranja Pandorine kutije je direktna prijetnja novim genocidom", kaže predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.
Tahirović ne poriče da su srpski političari postigli "određene rezultate" svojom kampanjom. "Jesu, postigli su! Nikada se o genocidu u Srebrenici nije više pričalo u UN-u i u mnogim zemljama svijeta. Mnoge male zemlje nikad nisu čule ni za BiH, a kamoli za Srebrenicu i genocid a sada, zahvaljujući Vučiću, jesu! Bez obzira na sve, Srebrenica je sinonim stradanja Bošnjaka", kaže Tahirović.
Majke Srebrenice: Zahvalne smo našim susjedima Hrvatima, hvala vam prijatelji!
Na zahtjev Rusije, u utorak (30.4.) je upriličena i vanredna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović putem video-linka ponovila ranije tvrdnje da je Rezolucija "nelegalno" pripremljena i bez usaglašenih stavova unutar BiH prošla kroz procedure UN-a, za šta je najavila i krivičnu prijavu protiv ambasadora BiH u UN-u Zlatka Lagumdžije. Kazala je da je predložena Rezolucija "primjer kršenja Ustava BiH i ugrožavanja mira i stabilnosti".
Ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja istakao je da je Moskva "kategorički protiv Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a" i dodao da "Srebrenica nije jedina mračna stranica rata u BiH". Kineski predstavnik je ponovio stav političara iz RS-a "da usvajanje rezolucije bez saglasnosti oba entiteta nije u skladu sa promoviranjem mira u BiH".
Različita mišljenja u Vijeću sigurnosti
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri UN-u Robert Wood osudio je negiranje genocida u Srebrenici: "Nastavak postupaka nekih lidera, uključujući Milorada Dodika, posebno negiranje genocida, izaziva zabrinutost. Neupitna je činjenica da je genocid počinjen u Srebrenici, kako su utvrdili međunarodni sudovi. Pozdravljamo odluku visokog predstavnika za BiH da zabrani učešće na izborima osobama koje su počinile genocid."
U porukama uoči glasanja o Rezoluciji Bošnjački političari se uglavnom pozivaju na presude Haškog tribunala i Suda BiH pred kojima je više političkih i vojnih zvaničnika RS-a osuđeno za genocid nad Bošnjacima Srebrenice. Predsjednik najuticajnije bošnjake političke partije – Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je u pismu članicama UN-a upozorio da se u RS-u i dalje negira genocid i veličaju ratni zločinci.
Njemački novinar: "Političari u Srbiji i RS-u šire horor scenarije, tenzije u BiH eskaliraju"
Rezolucija je "nova prilika za suočavanje sa istinom"
"Usvajanje Rezolucije o Srebrenici će biti nova prilika za suočavanje sa istinom i nova šansa za pomirenje. To je prilika i da se ponovi da odgovornost za počinjeni genocid snose dijelovi tadašnjeg srpskog režima, a ne kompletan narod", piše Izetbegović. Time bi, kaže čelnik SDA, bila odbačena teza o odgovornosti srpskog naroda koju plasiraju politički predstavnici Srba u regiji "kako bi opravdali zločine Miloševićevog i Karadžićevog režima".
Na pitanje DW-a zašto srpski političari u BiH i regiji UN rezoluciju o Srebrenici predstavljaju kao prijetnju, banjalučki sociolog Ivan Šijaković odgovara da političari koriste činjenicu da Srebrenica predstavlja simbol "straha, tjeskobe, nelagode, stida, nevjerice, strepnje i tuge za svakog dobronamjernog Srbina", manipulirajući time radi nacionalne homogenizacije.
"Svako pominjanje Srebrenice, uključujući UN rezoluciju, političari koriste da šire strah o ugroženosti srpskog naroda, o opasnostima koje se nad njim nadvijaju ako ne slijede političko rukovodstvo i političke lidere, u ovom slučaju Milorada Dodika i Aleksandra Vučića", kaže Šijaković.
Veličanje ratnih zločinaca u RS-u i osjećaj "kolektivne odgovornosti"
On napominje da tačan sadržaj UN Rezolucije o genocidu u Srebrenici javnosti još nije poznat, što može biti predmet manipulacija i zlonamjernog tumačenja. Također, podsjeća da se proteklih decenija u medijima i preko društvenih mreža širila teza da je RS "genocidna tvorevina".
Generalni sekretar UN-a: Sudski je priznata činjenica da je u BiH bio genocid. Za nas je to genocid
"Osuđeni za genocid u Srebrenici, u RS-u se glorifikuju od strane političara i javnog mnijenja kao 'srpski junaci', dok se u kolektivnoj svijesti svaki pokušaj uspostavljanja pojedinačne krivice doživljava kao pozivanje na kolektivnu krivicu Srba u BiH i Srbiji", kaže Šijaković. On napominje da u definiciji genocida nije jasno definirano da li je to čin pojedinaca ili organizirane grupe "što se također može različito tumačiti".
"I, budimo pošteni, za 80 posto ljudi u svijetu svaki zločin pojedinca prvo izaziva pomisao na njegovu etničku i(ili) vjersku pripadnost, na osnovu čega se potom formiraju i određeni stereotipi. Zato je vjerovatno da će neki Amerikanac, Belgijanac, Britanac, Norvežanin, Kinez, Saudijac ili Nigerijac prije poistovijetiti zločine aktera u Srebrenici sa Srbima, nego sa Radislavom Krstićem, Ratkom Mladićem ili Radovanom Karadžićem", kaže Šijaković.
Za psihologa i političkog analitičara iz Sarajeva Ibrahima Prohića nema dileme – Rezolucija će definitivno doprinijeti da se zločin genocida koji su snage bosanskih Srba počinile u Srebrenici jula 1995. više nikada ne ponovi. Sagovornik DW-a smatra da je "drama" oko Rezolucije "vještački producirana", i da su odgovori na optužbe iz Beograda "rezultat podvale".
"Vučić i Dodik tvrde da se Rezolucijom optužuje 'cijeli narod', a odgovori na te izmišljotine su da 'nije narod odgovoran, nego pojedinci'. Pri tome se zaboravlja da genocid nije individualni čin i volja odmetnutih pojedinaca, nego čin pripadnika oficijelnih političkih i (para)državnih struktura koje su planirale genocid", kaže Prohić.
On napominje da se u definiciji genocida apostrofira namjera uništenja društvene grupe i da je, prema dostupnim informacijama i sudskim presudama političko vođstvo bosanskih Srba takvu namjeru ispoljavalo devedesetih godina prošlog stoljeća kroz stavove tadašnje Srpske demokratske stranke. "To je na jednoj sjednici na Palama definirano i kao ratni cilj, zbog čega je čak i komandant vojske RS Ratko Mladić upozorio da bi izvršenje takvih političkih smjernica predstavljalo genocid", podsjeća Prohić.
Ko je Dejan Ristić, novi ministar za informisanje Srbije? "Vrhunski" negator genocida u Srebrenici
Više dimenzija odgovornosti
Individualna krivica je samo jedna dimenzija odgovornosti, a druga dimenzija je odgovornost politike i režima. On tvrdi da aktuelni režimi u Banjoj Luci i Beogradu negiranjem genocida i protivljenjem usvajanjem Rezoluciji o Srebrenici u UN-u "brane politiku koja je generirala genocid".
"Pri tome se ne odustaje od projekta 'velike Srbije', odnosno 'srpskog svijeta', radi kojeg je genocid i počinjen. To je trajna orijentacija politika u Beogradu i Banjoj Luci koje prijete ponavljanjem zločina u povoljnim geopolitičkim okolnostima. Zato je iznimno važno u UN-u usvojiti Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, što bi imalo i preventivno dejstvo, kako se takav zločin više nikada ne bi ponovio", kaže Prohić.
Republika Hvatska je prije nekoliko dana odlučila da postane sponzor rezolucije, dok politički predstavnici Hrvata u BiH o rezoluciji o Srebrenici uglavnom ćute. Mediji nagađaju da bi razlog tome moglo biti političko partnerstvo predsjednika HDZ-a BiH sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom.
Sve zemlje, nasljednice bivše Jugoslavije, izuzev Srbije, će podržati rezoluciju
Novinar i politički analitičar iz Domaljevca (Posavina) Pejo Gašparević vjeruje da stav Beograda u vezi sa rezolucijom ima i geopolitičku pozadinu i da se Srbija time na najvišoj svjetskoj pozornici, Generalnoj skupštini UN-a, u širem kontekstu svrstava uz Rusiju, očekujući i ovoga puta podršku Moskve.
Konaković o sjednici u New Yorku: 'Dodik i Cvijanović više brinu o ruskom, a manje o srpskom narodu'
"Kao što Rusija zaoštrava antizapadnu retoriku u vezi rata u Ukrajini i optužuje Zapad što pomaže Kijevu, tako i Srbija zauzima antizapadni gard u vezi Srebrenice, to jest protivi se podršci većine zapadnih sila da se u Generalnoj skupštini UN-a usvoji Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanju genocida u Srebrenici", kaže Gašparević.
On ističe da se u globalnim razmjerama "mala Srbija nastoji pozicionirati kao veliki igrač". "Tako Beograd pokušava obnoviti svoju nekadašnju poziciju policajca na Balkanu koji dominira tim dijelom Evrope, za šta mu i treba spomenuta homogenizacija", kaže Gašparević.
On napominje da bošnjački i hrvatski političari u BiH imaju prostora za "ambicioznije uvjeravanje srpske političke klase" da srpski narod ne snosi kolektivnu odgovornost za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, ali da to ne bi dalo značajnije rezultate.
"Zapravo, ambicije srbijanske političke elite u ovom trenutku, preko Rezolucije o Srebrenici, ciljaju na veliku svjetsku pozornicu u Generalnoj skupštini UN-a gdje se pred očima globalne političke javnosti svrstavaju uz Rusiju i Kinu – protiv Zapada", kaže Gašparević.
Rezolucijom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i traži od članica UN-a uvrštavanje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u obrazovne programe.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
