Zastarjeli propisi, novi rizici: Koliko je hrana u BiH zaista sigurna?
Sigurnost hrane predstavlja jedan od najvažnijih aspekata zaštite zdravlja stanovništva, a u Bosni i Hercegovini (BiH) ta tema dobiva sve veću pažnju zbog brojnih izazova s kojima se suočava.
Od zakonodavnog okvira i institucija zaduženih za kontrolu, preko kapaciteta laboratorijskih analiza, do inspekcijskog nadzora na tržištu, svi igraju ključnu ulogu u osiguravanju da hrana dostupna potrošačima bude sigurna za konzumaciju.
Međutim, BiH se još uvijek suočava sa zastarjelim propisima, nedostatkom koordinacije između entitetskih tijela te ograničenim resursima, što predstavlja prepreku u efikasnoj provedbi mjera sigurnosti hrane, piše Al Jazeera.
Sarajevske mahale: Znate li kako je Vratnik dobio ime?
Na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru istaknuto je kako se poljoprivredni proizvodi nerijetko pojavljuju na tržištu prerano, nedugo nakon tretmana hemikalijama, što direktno ugrožava zdravlje potrošača.
"Kao primjer, trešnje, za koje je, nakon tretmana, potrebno minimalno sedam dana karence prije nego što se plodovi mogu konzumirati. Međutim, u praksi se često događa da se trešnje nađu na tržištu već dan ili dva nakon berbe, bez poštivanja propisane karence", istakao je prof. dr. Ahmed Đumbur za Al Jazeeru.
Također, istraživanja su pokazala da je tlo na pojedinim područjima zasićeno teškim metalima i ostacima pesticida, što se kroz biljke prenosi u hranu koju svakodnevno konzumiramo. Profesor Đubur ističe kako je jedan od ključnih problema slab nadzor i sistem kontrole prodaje na pijacama, tržnicama i u supermarketima ili ne postoji, ili je prisutan samo u simboličnoj mjeri.
Ljetovanje u Neumu: Koliko košta 7 dana odmora na bh. moru?
To potvrđuje i glavni federalni inspektor za hranu Nermin Smajlagić, koji navodi kako zbog nedostatka prehrambenih inspektora nadzor nad sigurnošću hrane često preuzimaju sanitarni inspektori.
"Dodatni problem predstavlja činjenica da se hrana u BiH često kontrolira prema zakonima donesenim prije više od pola stoljeća, iako se u međuvremenu način proizvodnje i tržišni uvjeti značajno promijenili. Čak i najjednostavnije izmjene propisa, poput onih koje bi ograničile količinu određenih štetnih tvari u hrani, provode se sporo i s mnogo otpora, iako su takve izmjene nužne za usklađivanje s regulativama Europske unije", rekao je Smajlagić.
Kao ilustrativan primjer navodi se nedavni slučaj pesticida fosmeta, koji je pronađen u kruškama. Dozvoljena količina ove tvari u BiH čak je stotinu puta viša nego u EU. Zbog toga se proizvodi koji ne mogu biti plasirani na tržište Unije često vraćaju i završavaju kod bh. potrošača.
BiH dugo vremena nije imala organiziran nadzor nad upotrebom pesticida na državnoj razini. Kako je zemlja kandidat za članstvo u Europskoj uniji, nužno je da uskladi svoje zakonodavstvo i nadzorne mehanizme s europskim standardima.
Dok se to ne ostvari, stručnjaci i inspektori savjetuju građanima dodatni oprez prilikom kupovine i konzumacije hrane.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
