Ustavni sud RS-a potvrdio Zakon o Danu RS-a, 9. januaru

Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a podnio je tom vijeću zahtjev za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u vezi s navedenim zakonom.

Istaknuli su, osim ostalog, da sadržaj osporenog zakona predstavlja povredu vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, te da su njime povrijeđena ljudska prava i osnovne slobode propisane Ustavom.

Ta tvrdnja obrazlaže se činjenicom da se Dan RS-a obilježava i praznuje 9. januara, što je neprihvatljivo za bošnjački narod, jer se na taj način krše prava Bošnjaka, kao konstitutivnog naroda, da budu jednakopravni i jednako tretirani u smislu promoviranja kulture, tradicije, vjere i kulturnog naslijeđa.

Stoga, tako propisan Dan RS-a, navodi se u zahtjevu Kluba delegata bošnjačkog naroda, ne odražava identitet bošnjačkog naroda, već samo srpskog, koji se zbog toga nalazi u povlaštenom položaju.

U zahtjevu se dalje ukazuje na Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je utvrđena neustavnost odredbe o 9. januaru kao Danu Republike, zbog čega taj datum nije prihvatljiv kao Dan Republike Srpske.

Polazeći od odredaba Ustava Republike Srpske, uzimajući u obzir navode Kluba delegata bošnjačkog naroda i Narodne skupštine, Vijeće Ustavnog suda RS-a odlučilo je da Zakonom o Danu RS-a nisu povrijeđena prava iz okvira zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog bošnjačkog naroda.

Vijeće je, naime, ocijenilo da iz sadržaja osporenog Zakona ne proizlazi da on diskriminira ili dovodi u podređeni položaj bilo koji konstitutivni narod u Republici Srpskoj u pravu na uživanje garancija iz kruga vitalnih nacionalnih interesa definiranim Ustavom RS-a.

Sadržaj tog zakona, prema ocjeni Vijeća Ustavnog suda RS-a, ne sadrži vjerske, niti nacionalne elemente koji bi mogli dovesti do eventualne dominacije konstitutivnog srpskog naroda u promoviranju kulture, tradicije ili vjere, kako to smatra Klub delegata bošnjačkog naroda.

"Naprotiv, Zakonom je propisano da se Dan Republike obilježava i praznuje kao sekularni praznik, što znači da nema religijskih, ni nacionalnih dimenzija, već da podjednako tretira sve građane. Zbog toga, Vijeće smatra da nema uporište stav podnosioca zahtjeva da se ovaj praznik odnosi samo na srpski narod", saopćeno je iz Ustavnog suda RS-a.

U obrazloženju o povredi vitalnog nacionalnog interesa iznose se, prema ocjeni Vijeća, u znatnoj mjeri politički stavovi, a nedostaje pravna argumentacija u svjetlu ustavnih garancija o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa.

Vijeće ukazuje na to da zahtjev za zaštitu vitalnog interesa Vijeće može ocjenjivati samo u odnosu na odredbe Ustava RS-a kojima su definirani vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda, kao i postupak pred ovim vijećem za njegovu zaštitu.