Uoči nastavka pregovora o Izbornom zakonu BiH: Stavovi stranaka nisu približeni

Izmjene izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini dugogodišnje su neriješeno pitanje oko kojeg ne postoji konsenzus unutar parlamentarne većine koja bi naposlijetku trebala i usvojiti te izmjene.

Pitanje Izbornog zakona, ali i Ustava BIH i njihovih manjkavosti posebno je aktuelizirano nakon nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, a u posljednjoj godini međunarodna zajednica odlučila je dati svoj aktivniji doprinos postizanju dogovora.

Administracija Sjedinjenih Američkih Država imenovala je zato specijalnog predstavnika te zemlje za izmjenu izbornog zakonodavstva Matthewa Palmera, koji dobro poznaje prilike u BiH, a već je održano nekoliko rundi razgovora s bh. političkim liderima.

Trending

Detalji današnjeg ročišta: Šta je Fikret Prevljak radio u Turskoj?

Uključila se i Angelina Eichhorst

U izmjene izbornog zakonodavstva uključila se i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst, a njih dvoje ove sedmice trebali bi doći na novu, mnogi smatraju i posljednju, rundu pregovora.

Međutim, stavovi političkih partija dijametralno se razlikuju te su međunarodni posrednici u pregovorima krajem prošle godine otkazali dolazak u Sarajevo jer nije bilo pomaka u pregovorima.

Dok predstavnici stranka opozicije iz Federacije BiH, u čemu ih podržavaju i predstavnici opozicionih stranka iz bh. entiteta Republika Srpska, insistiraju na uvođenju kriterija kojima će se osigurati fer i pošteni izbori i onemogućiti izborne krađe, lideri vladajućih stranaka insistiraju na izmjenama koje se tiču izbora tročlanog Predsjedništva i funkcioniranja Doma naroda Federalnog parlamenta.

Reduciranje ovlasti Doma naroda Federacije ključno je za Stranku demokratske akcije (SDA) čiji je stav da Dom naroda više ne bi trebao potvrđivati sve zakone koje usvoji Predstavnički dom, ali bi klubovi naroda imali pravo na zakone koje Predstavnički dom donese pokrenuti pitanje vitalnog interesa.

Kako je za Fenu kazao potpredsjednik SDA i poslanik te stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Adil Osmanović, njihov zahtjev je da Dom naroda FBiH ne može birati više izvršnu vlast i odobravati sve zakone koje usvoji Predstavnički dom.

"Dom naroda bi mogao na neke zakone povući vitalni nacionalni interes u precizno definiranim oblastima poput obrazovanja, kulture i drugo. To je na koncu jasan stav i Venecijanske komisije kao aktera pregovora", dodao je Osmanović.

Naglasio je i da se presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu provode brisanjem etničkih odrednica. Umjesto da piše da se biraju Bošnjak, Hrvat i Srbin treba pisati da se u Predsjedništvo BiH biraju dva člana iz Federacije i jedan iz Republike Srpske.

"Presude su pravno pitanje. Pitanje izbornog modela za Predsjedništvo, na čemu insistira Hrvatska demokratska zajednica BiH, nije pravno već političko pitanje. Nećete naći nijednu presudu koja problematizira način izbora ili legitimitet članova Predsjedništva. Što se tiče Strazbura oni su i sada legitimni. Jedini problem za Strazbur su etnički prefiksi", kaže Osmanović.

Ako HDZ želi da se pored presuda razgovara i o drugim temama, na primjer o indirektnom izbornom modelu, onda je prije toga neophodno umanjiti ovlasti Doma naroda Federacije BiH, precizirao je Osmanović.

Da je najveće mjesto blokade u funkcionisanju Federacije BiH upravo Dom naroda slaže se i Demokratska fronta (DF), a profesor ustavnog prava i poslanik te stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Zlatan Begić za Fenu naglašava da se DF uvijek zalaže za dosljednu implementaciju svih odluka Evropskog suda za ljudska prava.

"Zalažemo se za implementaciju onoga što nalaže Evropska konvencija i njeni protokoli kao ratificirani pravni akti koji imaju nadustavnu snagu u BiH. Činom ratifikacije tih akata uspostavljena je obaveza da BiH svoj cjelokupan pravni poredak usaglasi s tim aktima", pojašnjava Begić.

U tom kontekstu bi trebalo otvoriti i širu priču oko ustavne reforme, a vezano za nejednakost glasa u vezi s entitetskim glasanjem na državnom nivou, ali i u vezi s pozicijom Doma naroda PSBiH te Doma naroda Federalnog parlamenta. Naglašava da su to demokratski standardi koji se moraju implementirati.

"Imamo nedemokratski način odlučivanja upravo zahvaljujući domovima naroda jer se oni pojavljuju kao svojevrsni tutori nad predstavničkim domovima koje su birali građani. Logično bi bilo da domovi naroda razmatraju samo ona pitanja koja se tiču vitalnog nacionalnog interesa, a nije teško odrediti koja su to pitanja", podvukao je Begić, dodajući da je sada na snazi klasična zloupotreba tih mehanizama u procesu odlučivanja.

Ipak, za njega je apsurdno u situaciji otvorenog narušavanja ustavnog poretka BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma koje provodi lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik da međunarodni posrednici dolaze razgovarati o izmjenama izbornog zakonodavstva.

"Međunarodna zajednica morala bi obratiti pažnju na antiustavne akte koje čine institucije Republike Srpske i poduzeti adekvatne mjere za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma", podvukao je Begić.

Stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor (HNS) proslijedile su međunarodnim posrednicima rješenja od kojih neće odstupiti, a za sredinu februara najavljuju i zasjedanje Sabora ako pregovori ne urode plodom.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović uoči dolaska međunarodnih posrednika kaže da je vrlo važno odblokirati procese u Bosni i Hercegovini, a naročito u Federaciji BiH.

"Zalažemo se za legitimno predstavljanje, konstitutivnost i omogućavanje svim građanima BiH da se mogu kandidirati, a bit će izabrani oni za koje građani budu glasali. Također, Hrvati moraju imati mogućnost birati svog člana Predsjedništva kao i svi ostali konstitutivni narodi i neprihvatljivo je da jedan naroda bira dva člana Predsjedništva BiH. Nije nam prihvatljivo ni brisanje nacionalnih odrednica", kaže Cvitanović.

Potpuno neprihvatljivo reduciranje nadležnosti Doma naroda

Za njih je potpuno neprihvatljivo reduciranje nadležnosti Doma naroda te Cvitanović smatra da ubacivanje tog segmenta izmjena u ovom trenutku ima za cilj da se ne dođe do dogovora te da se izbori i ove godine raspišu po istim pravilima.

Oni koji se zalažu za reduciranje nadležnosti Doma naroda FBiH, posebno naglašavaju činjenicu da trenutno 37 zakona čeka na potvrđivanje u Domu naroda, zaustavljeno je i imenovanje Federalne vlade, predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, kao i sudija Ustavnog suda.

Ove sedmice u Sarajevo na pregovore o ovim pitanjima dolaze specijalni predstavnik Sjedinjenih Američkih Država za izbornu reformu Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst nakon čega će biti jasnije da li će stavovi biti približeni i da li će se postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH budući da bi, prema važećem Zakonu, opći izbori planirani za jesen trebali već biti raspisani početkom maja.