Izmjene ili mrtvo slovo na papiru: Hoćemo li dobiti izborni zakon po volji svih

Polako, ali sigurno ušli smo u novu izbornu godinu. Iako do raspisivanja izbora i zvanične izborne kampanje ima još podosta vremena, svakodnevna prepucavanja između pozicije i opozicije na svim nivoima vlasti pokazuju upravo to – da izbori dolaze.

Kraj 2021. godine obećavao je da će se riješiti višegodišnji problemi i konačno postići izmjene Izbornog zakona. Višesatni sastanci onih koje, ničim izazvano, nazivaju predstavnicima naroda, sa funkcionerima iz međunarodne zajednice, nisu urodili plodom.

Može se reći da su i oni digli ruke i odustali od uloge medijatora koji bi našao zajednički jezik. Tako su Matthew Palmer, specijani američki izaslanik za izborne reforme i Angelina Eichorst, prestavnica EU, nakon utrošenog vremena na razgovore javili kako do daljnjeg obustavljaju iste i otkazuju posjetu BiH.

Trending

Čudo u Španiji: Spašena žena koja je tri dana bila zarobljena u automobilu s tijelom svastike

Vjerovatno su vidjeli s kim imaju posla i tako je još jedna runda pregovora propala.

Teško je reći da je naša javnost i očekivala promjene, a i sami političari nisu ulagali previše nade. Međutim, i dalje se o izbornim reformama priča svugdje osim ondje gdje bi trebalo, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hrecegovine, najvišem zakonodavnom tijelu.

Dragan Čović, lider HDZ-a i "predstavnik Hrvata u BiH" se tako sastaje sa najvišim državnim funkcionerima iz susjedne Hrvatske, a teme razgovora su manje-više poznate: Izborni zakon i legitimno predstavljanje. Umjesto da o tome razgovara u Domu naroda BiH na čijem je čelu trenutno, sjednicu nije zakazao od novembra i to na zahtijev delegata.

"Prioritet svih prioriteta je dogovor oko izmjena izbornog zakona sukladno sporazumu kojeg smo potpisali. U srijedu imam sastanak sa predstavnicima međunarodnih institucija. Do kraja šestog mjeseca je crvena linija da se u Parlamentu usvoji taj zakon", kažao je Čović prije skoro godinu dana, 1. februara 2021. i od tada se pregovori nisu pomjerili sa mrtve tačke.

Ono što on zahtijeva je izborna jedinica za Hrvate i poziciju u Domu naroda PFBiH gdje će imati još veću moć što mu glavni sagovornik, Bakir Izetbegović, najviše i zamjera.

"Ne može Dom naroda biti jači od Predstavničkog doma. Predstavnički dom prezentuje birače, prezentuje građane. Ne možemo dopustiti da jedna šačica, ustvari, parlamentaraca u Domu naroda ovako kao sa švedskog stola bira šta hoće, a šta neće dopustiti Predstavničkom domu da donese odluku. Dakle, politika je pomalo i trgovina. Ako želiš da nešto dobiješ, morat ćeš nešto da daš", rekao je Izetbegović u junu prošle godine, a iste stavove ponavljao je i nakon svakog pokušaja dogovora.

SDP se zvanično povukao iz pregovora jer, kako su rekli, "ne žele biti saučesnici u kupovini vremena i stvaranju privida normalnog stanja u trenutku kada ništa nije normalno". Zahtijevaju deblokadu institucija pa onda ostalo. Zahtijevali su i elektronsko brojanje glasova oko kojeg su se sve stranke složile.

Međutim, nema naznaka da će se u skorije vrijeme bilo šta od navedenog riješiti.

Pitanje Doma naroda FBiH je možda i najteže za riješiti jer je zakonodavna vlast u FBiH dvodomna. Svaki zakon koji se usvaja mora proći proceduru oba doma i bez potrebne većine neće stupiti na snagu. Upravo zbog blokiranja u Domu naroda veliki broj izuzetno važnih zakona je blokiran i godinama su u ladicama, skupljaju prašinu, jer politika ima taj luksuz.

Godinama je BiH odbijala investicije jer nije mogla popuniti Komisiju za vrijednosne papire, što je također zapelo na Domu naroda. Poluge moći u FBiH su upravo u ovom zakonodavnom tijelu koje diktira prohodnost zakona, imenovanja i većinu procesa. 

Rok za dogovor ističe krajem ovog mjeseca i preostaje da čekamo hoće li se desiti neko čudo. Ulje na vatru dolijeva i ni manje ni više nego član državnog Predsjedništva Milorad Dodik pričajući o vraćanju nadležnosti na nivo bh. entiteta RS, formiranju paralelnih i paradržavnih institucija, nove vojske itd., što je medijatorima iz SAD i EU još jednom dalo do znanja da do rješenja moramo doći sami uz predstanike vlasti koje smo sami birali.

Centralna izborna komisija najavila je da će u maju raspisati izbore bez obzira na postignuto. Ostaje nam da vidimo hoćemo li glasati kao i do sada ili će se javiti neko sa idejom da bi se još jedan proces u ovoj državi mogao blokirati.