Uoči Čovićevog HNS-a: Objavljena karta tzv. Herceg-Bosne i BiH sa "tri republike"

Dok se u javnosti još uvijek debatira na temu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, te se vrše pripreme vanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (nevladine organizacije iz Mostara), koje će se održati u subotu, 19. februara, posredstvom TV Herceg-Bosne oživljava se stari, poznati narativ koji jasno govori o krajnjim namjerama politike Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH pod vodstvom Dragana Čovića.

Podsjetimo, Čović je rekao da će odluke i zaključci koje će Hrvatski narodni sabor usvojiti na zasjedanju biti "obavezujuće za sve hrvatske funkcionere, bez izuzetka".

Istaknuta je važnost učestvovanja svih funkcionera izvršne i zakonodavne vlasti svih razina, javila je ranije Fena.

Trending

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Kantonalni odbor HDZ-a BiH HNK uputio je podršku Čoviću i pregovaračkom timu u svim budućim aktivnostima po principima koja utvrdi Hrvatski narodni sabor, navodi se u saopćenju.

U osvit ovog zasjedanja u programu TV Herceg-Bosne gostovao je dr. Marko Tokić, danas profesor sa Filozofskog fakulteta iz Mostara, koji se otvoreno založio za uspostavu tzv. hrvatske republike BiH.

Ovo ne iznenađuje jer je Tokić bivši predsjednik takozvane Hrvatske samouprave iz vremena zaboravljenog predsjednika HDZBiH i člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, kojoj se međunarodna zajednica tada odlučno suprotstavila.

Naime, Tokić je bio među osobama protiv kojih je u septembru 2004. godine Posebni odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH podnio optužnicu u vezi sa događajima oko "pokreta hrvatske samouprave u Federaciji BiH iz marta/aprila 2001. godine"Tokić, Jelavić, Ivo Andrić-Lužanski, Zdravko Batinić, Petar Milić, Miroslav Prce i Dragan Čurčić teretili su se za krivična djela pokušaj promjene ustavnog poretka FBiH upotrebom prijetnje silom i ugrožavanje teritorijalne cjeline FBiH. Ove optužbe odnose se na mjere usvojene na takozvanom Hrvatskom narodnom saboru, među koje se ubraja i uspostava Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao oblika hrvatske samouprave.

Podsjetimo, kako se tada navodilo u optužnici, tzv. Hrvatski narodni sabor (HNS) je osnovan na sjednici u Novom Travniku 28. oktobra 2000. godine kao "trajna i najviša politička institucija hrvstakog naroda u Bosni i Hercegovini", a Ante Jelavić je izabran za predsjedavajućeg ovog tijela.

Kako optužnica dalje navodi, optuženi Jelavić zajedno sa drugim osobama je organizirao drugu sjednicu HNS-a 03.03.2001. godine na kojoj je usvojena "Odluka o uspostavi Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća kao oblika hrvatske samouprave u Bosni i Hercegovini".

Ova odluka, kako se navodilo, jasno propisuje da se vlast BiH i FBiH neće priznati na teritoriji Hrvatske samouprave jer su tijela vlasti BiH i FBiH "u suprotnosti sa voljom hrvatskog naroda". Odmah po uspostavljanju tzv. Hrvatske samouprave optuženi Jelavić, Prce i Čurčić preduzeli su mjere za stavljanje Hrvatskog vijeća obrane (HVO) van zakonskog nadzora Ministarstva odbrane FbiH, navodilo se u optužnici.

Skoro 21 godinu kasnije Tokić se zalaže za koncept "hrvatske republike". 

"Onda više ne bismo imali asimetričnu državotvornu zajednicu, kako to kaže prijatelj Petar Milić. Ne bi to bila konfederacija, nego bi bila federacija od tri federalne jedinice, u kojoj bi imali tri republike. Te republike bi onda mogle (riješiti) pitanje konstitutivnosti naroda...

Oni koji ne bi bili u većinskoj federalnoj jedinici naroda kojem pripadaju, mogli bi puno svojih prava rješavati u toj federalnoj jedinici, a bila bi i zajamčena prava u lokalnim zajednicama suprotne većine. To je iznimno pogodno rješenje. Hoće li se te federalne jedinice zvati republike, kantoni, to je manje važno. Nije to princip nešto sličniji švicarskom modelu ili belgijskom ili modelu kojeg mi znamo – modelu SFRJ, bez komunizma i ostalih stvari. Svi ti modeli su ustavnopravno poznati", rekao je Tokić, gostujući u emisiji Kompas na RTV Herceg-Bosne.

Tokić se zalaže i za kartu "hrvatske republike" koja je, kako je kazano, istovjetna konzumnim područjima elektroprivreda u BiH: Elektroprivrede Herceg-Bosne, Elektroprivrede Republike Srpske i Elektroprivrede BiH, kao modelu budućeg uređenja BiH.

Za razliku od 2001. godine, ovakvi narativi su se danas udomaćili u bh. javnosti, pa su rijetke reakcije domaćih aktera, a posebno međunarodne zajednice. Kada god se mape stave na stol u BiH, nije završavalo dobro...