Danas kreće 'Marš mira': Prijavljeno više od 3.000 ljudi iz cijelog svijeta - ovo su njihove poruke

U Nezuku kod Sapne jučer su se počeli okupljati učesnici ovogodišnjeg "Marša mira", pješačkog pohoda u znak sjećanja na žrtve genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolici u ljeto 1995. godine.

Učesnici marša će se u narednim danima kretati trasom kojom su Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali doći do slobodne teritorije - Tuzla ili Kladanj.

Za ovogodišnji "Marš mira", koji će danas krenuti iz Nezuka, prijavljeno je više od 3.200 osoba iz različitih dijelova svijeta, ali organizatori vjeruju da će ovaj broj biti veći jer svake godine bude onih koji učestvuju u Maršu bez da su se ranije prijavili.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Među onima koji su već jučer stigli u Nezuk je Emir Bećirović koji je u martu 1995. godine rođen u Srebrenici. Tu je sa ocem Salihom koji je preživio "put smrti".

"U genocidu mi je ubijen djed, od tetke kćerka koja se još uvijek traži. Ovo mi je četvrti put da učestvujem u 'Maršu mira'. Moja poruka je da se genocid nikada ne zaboravi i ne ponovi", ispričao je Emir.

Najteže mu je bilo kada je slušao očeve priče o tome šta je proživio tokom proboja do slobodne teritorije.

07.07.23. 13:58

Na sarajevskoj Vijećnici istaknut "Cvijet Srebrenice"

Salih ne učestvuje u "Maršu mira", a kako je kazao, svakako mu je taj put svaki dan pred očima.

"Preživio sam put iz Srebrenice do slobodne teritorije. Oko deset nas je stiglo ovdje gdje se sada nalazimo. Bili smo među prvima koji su stigli do slobodne teritorije. Pet dana, koliko smo putovali, jedino sam imao šećera i to me držalo, po dvije kašičice dnevno i to me držalo. Ali žeđ je bila gora", prisjetio se Salih.

I Muaz Lemeš iz Srebrenice stigao je u Nezuk.

"Ovo je prvi put da sam u 'Maršu mira'. Odavno imam tu želju. Djeca su sad velika pa ćemo moći zajedno da odamo počast ubijenim", izjavio je Lemeš.

On je 1993. godine u kamionima napustio Srebrenicu, prije njenog pada.

Tahir Cener Besok stigao je u Nezuk iz Istanbula sa grupom od 110 osoba iz Turske.

"Dolazimo od 2014. godine. Dolazili smo kao pojedinci, a kasnije smo shvatili da je potrebno organizovano dolaziti. Napravili smo stranicu i dali potrebne podatke. Počeli su nam se javljati ljudi iz različitih dijelova Turske", pojasnio je Besok.

Kako je kazao, na ovaj način žele odati počast žrtvama genocida ali i doprinijeti miru na ovim prostorima.

"Došla je grupa od 110 ljudi. Za djecu pripremamo paketiće, za odrasle neke poklone. Želimo dati svoj doprinos da se genocid ne zaboravi", poručio je Besok.

Iz Istanbula je stigao i Yusuf Ahmet Kulca. U "Maršu mira" je učestvovao i prošle godine.

"Ovdje sam i ove godine, bit ću i naredne i svih ostalih godina. Prvi dan nemamo poteškoće, međutim, drugog i trećeg dana bude teško jer prolazimo mjestima gdje su ljudi pokušavali doći do slobodne teritorije. Ovdje smo jer se genocid ne smije zaboraviti", pojasnio je Kulca.

"​Marš mira" se organizuje u okviru obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, a za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

Memorijalna manifestacija koja se održava u julu svake godine, ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

"Marš mira" uvršten je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine. U "Maršu mira" prethodnih godina, izuzev protekle dvije godine pandemije, učestvovalo je od 2.000 do više od 10.000 ljudi iz Bosne i Hercegovine i drugih dijelova svijeta.

​​​​​"Marš mira" traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.

Učesnici "Marša mira" dnevno su pješačili oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtijevala je solidnu fizičku spremnost učesnika.

Kolonu "Marša mira" svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.

Učesnici "Marša mira" nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.