U BIH korupciju praštaju ako se ne ponovi - najviše uslovnih osuda

Uprkos rasprostranjenoj korupciji i brojnim aferama koje su objelodanjene u javnosti, u svim tužilaštvima širom BiH značajno se smanjuje broj istraga za krivična djela korupcije, što je postalo jasno nakon što je Transparency international u BIH (TI BiH) u toku prošle sedmice objavio podatke o procesuiranju korupcije. TI BiH je predstavio interaktivnu mapu na kojoj se jasno može vidjeti šta je uradilo svako tužilaštvo, posebno po brojnim prijavama građana i nadležnih policijskih agencija, što je ukazalo na poražavajuće rezultate rada pojedinih tužilaštava. 

Mapa je bazirana na zvaničnim podacima dobijenim od VSTS-a o broju prijava, istraga, optužnica i sudskih presuda, pa ako se u obzir uzme teritorijalna nadležnost, rezultati rada su potpuno kontradiktorni. Tužilaštvo Brčko Distrikta imalo je skoro isti broj optužnica za korupciju, kao i Tužilaštvo Kantona Sarajevo, iako su u Brčkom zaprimili 23 prijave dok ih je u Kantonu Sarajevo bilo 124. U Brčkom je podignuto 16 optužnica, a sve je dovelo do 9 osuđujućih presuda, dok je Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci zaprimilo 216 prijava i podiglo tek 19 optužnica. Kako prijave, osim građana, podnose i nadležne policijske agencije, jasno je da ne postoji adekvatna saradnja između agencija za provođenje zakona i tužilaštava, jer se najveći broj prijavljenih slučajeva završi naredbom o nesprovođenju istrage. U prvih 6 mjeseci 2018. godine čak 59,3% rješenih prijava za krivična djela korupcije u BiH rješeno je donošenjem naredbe o nesprovođenju istrage.

Nevjerovatno zvuči podatak da pojedina kantonalna tužilaštva u najmanjim kantonima imaju više procesuiranih slučajeva korupcije od Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala pri Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske (Posebno odjeljenje) ili pojedinih većih kantona. Tako je Tužilaštvo Zapadno-hercegovačkog kantona u 2017. imalo devet prijava za korupcijska krivična djela, dok je Posebno odjeljenje u RS imalo 110 prijava u radu. S druge strane, u istom periodu su sudovi na području Zapadno-hercegovačkog kantona donijeli četiri osuđujuće presude za krivična djela korupcije, a u slučajevima koje je vodilo Posebno odjeljenje u RS doneseno je samo 6 osuđujućih presuda. Radi se uglavnom o uslovnim osudama, a ovo tužilaštvo za tri godine imalo je svega dva slučaja koja su završila zatvorskom kaznom. To je poražavajuće, uzimajući u obzir da ono radom pokriva cijelu Republiku Srpsku, a da su zaprijećene kazne za veliki broj korupcijskih krivičnih djela i do 10 godina zatvora. Ništa drugačije nije ni u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine koje je u prvoj polovini  2018. godine imalo 147 krivičnih prijava na djela korupcije, a od toga su podignute svega tri optužnice.

Podaci koji su do sada objavljeni nisu davali jasnu sliku o tome ko koči procesuiranje korupcije, ali ako se pogleda mapa koja daje i jasan prikaz teritorijalne nadležnosti, vidljivo je da korupciju nedovoljno procesuiraju tužilaštva nadležna za najveće slučajeve u entitetskim i državim institucijama i javnim preduzećima, o kojima je javnost brujala proteklih godina. U TIBIH-u kažu da su ove podatke javno objavili s ciljem da se unapredi transparentnost rada pravoduđa u procesuiranju korupcije u BiH.

-Objavljivanjem ovih podataka želimo svim građanima, medijima, i kompletnoj javnosti staviti na uvid rezultate rada pravosudnih institucija, a cilj je  da se većim pritiskom javnosti dođe do većeg procesuiranja slučajeva rasprostanjene korupcije. Smatramo da se samo aktivnijim uključenjem civilnog društva u ovaj proces može poboljšati rad, povećati kapacitet, efikasnost i kredibilitet tužilačkog sistema u BiH, kažu u Transparency International BIH.

Zbog toga je TIBIH  objavio podatke koji mogu biti polazna osnova građanima, a prije svega medijima u traženju odgovornosti nadležnih institucija jer se po prvi put jednim klikom može vidjeti ko je i koliko uradio na procesuiranju ovih krivičnih dijela. Podaci, nažalost, pokazuju da pada povjerenje građana u pravosudni sistem. Analizirajući evidentno smanjenje broja prijava za korupciju, nameće se zaključak da agencije za provođenje zakona neefikasno rade na otkrivanju ove vrste krivičnih djela, kao i da raste nepovjerenje građana koji očigledno ne vjeruju da će prijavljivanje voditi do adekvatne reakcije nadležnih. U TIBIH-u kažu da je osnovni problem u tome kako tužilaštva pristupaju ovom problemu.

-Tužilaštva u BiH i dalje reaktivno pristupaju procesuiranju krivičnih djela korupcije, te je vidljiv nedostatak proaktivnosti u otkrivianju krivičnih djela korupcije. Obzirom da se korupcijska krivična djela ubrajaju u tzv. „neklasična“ krivična djela, ovakav pristup u otkrivanju i procesuiranju se pokazao kao neefikasan jer nadležni ne reaguju na brojne medijske natpise, revizorske izvještaje i slično nego uglavnom reaguju po prijavi, objašnjavaju u TI BiH. Takođe, zabrinjavajući je podatak o broju tzv. “negativnih“ tužilačkih odluka, odnosno naredbi o nesprovođenju istrage i naredbi o obustavi istrage. U posljednje tri godine je preko 50% prijava rješeno donošenjem naredbe o nesprovođenju istrage (50% 2015. godine, 55% 2016. godine i 54,7% 2017. godine), dok je od udio naredbi o obustavi istrage u ukupnom broju rješenih istraga za krivična djela korupcije jako visok i iznosi 43,7% 2015. godine, 48,2% 2016. godine i 35,5% 2017. godine.

Ono što posebno zabrinjava jeste kontinuirani pad broja istraga, a posebno novonaređenih za korupcijska krivična djela u odnosu na prethodne godine, od kada TI BIH prati trendove u efikasnosti procesuiranja korupcije. U TIBIH-u ističu da je projekat izrade interaktivne mape i monitoringa procesuiranja korupcije podržala ambasada SAD-a u BIH a koji ima za cilj da se javnost više uključi u praćenje rada istražnih organa, kako bi se ojačalo povjerenje građana u tužilaštvo, policiju i pravosuđe.