Traži se raskid ugovora s banjom "Vilina Vlas": Ne slati penzionere na mjesto ratnih zločina

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO) iz Crne Gore i Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Bosne i Hercegovine uputile su Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore inicijativu za raskid ugovora i povlačenje rehabilitacionog centra Vilina Vlas kod Višegrada iz programa odmora i oporavka koji Fond PIO nudi korisnicima i korisnicama prava na penziju po povoljnim uslovima.

"Penzioneri i penzionerke u Crnoj Gori imaju mogućnost korišćenja odmora i oporavka u više objekata u zemlji i regionu, što predstavlja važnu i društveno odgovornu mjeru. No, UDIK i CGO cijene da izbor tih partnerskih objekata mora biti usklađen sa osnovnim etičkim principima, kulturom sjećanja i poštovanjem žrtava ratnih zločina", poručuju u saopćenju.

Podsjećaju da je banjsko lječilište Vilina Vlas, udaljeno oko pet kilometara od Višegrada, tokom rata u BiH bilo je mjesto zatočenja, mučenja i sistematskog seksualnog nasilja nad nesrpskim stanovništvom. Prema izvještaju posebnog Komiteta Ujedinjenih nacija iz 1994. godine, tokom 1992. godine u tom objektu silovano je oko 200 žena, od kojih su neke ubijene, dok su neke izvršile samoubistvo. Tu je zlostavljano i mučeno i 17 građana bošnjačke nacionalnosti iz mjesta Sjeverin kod Priboja, koje su u oktobru 1992. oteli pripadnici paravojne formacije Osvetnici, predvođeni Milanom Lukićem.

Trending

Emotivan govor studentice na protestu: "Podignete slušalicu, a glas kaže da vam je dijete mrtvo"

U jednoj od presuda Suda Bosne i Hercegovine ovaj objekat je opisan kao "rehabilitacioni centar pretvoren u ženski logor u koji su dovođene žene i djevojčice koje su sistematski maltretirane". Na žalost, samo je jedan od počinilaca procesuiran - Željko Lelek, koji je osuđen na 16 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, uključujući seksualno nasilje počinjeno u Vilinoj Vlasi, dok su drugi uglavnom osuđeni za druge zločine koje su počinili u Višegradu i okolnim mjestima.

Nakon rata, Vilina Vlas je nastavila da radi kao banjsko i rehabilitaciono lječilište. Međutim, na samom objektu, niti u njegovoj zvaničnoj prezentaciji, nema informacije da je tokom rata bio mjesto zatočenja, mučenja i silovanja. Ne postoji ni spomen-obilježje, memorijalna ploča niti bilo kakvo obilježje koje bi posjetioce upozorilo na te zločine. Time se, uz podršku vlasti tog entiteta Bosne i Hercegovine, sistematski pokušavaju brisati činjenice o počinjenim zločinima.

"Promocija ovog objekta u turističke i rehabilitacione svrhe, bez konteksta i pijeteta prema žrtvama, predstavlja primjer negiranja i normalizacije zločina. Mnogi gosti koji danas dolaze u Vilinu Vlas nisu svjesni da borave u prostoru u kojem su prije tri decenije počinjena masovna silovanja i ubistva", ističu iz CGO i UDIK-a.

23.02.26. 19:35

Kolektivna amnezija kroz turizam: Primjer logora "Vilina Vlas"

Takvu praksu, kako navode, javno je osudila i regionalna REKOM mreža pomirenja, ocjenjujući da je riječ o svjesnom izboru da se o silovanjima šuti i žrtve izbrišu iz javnog prostora. Reagovala je i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da mjesta stradanja ne smiju biti predstavljana kao turističke destinacije bez istine o onome što se u njima dogodilo.

CGO i UDIK poručuju da Fond PIO kao javna institucija Crne Gore, mora voditi računa o etičkim implikacijama svojih odluka i partnerstava. Stoga je, naglašavaju ove nevladine organizacije, nedopustivo upućivanje penzionera i penzionerki - među kojima mogu biti i osobe koje su preživjele ratne traume ili članovi porodica žrtava - u objekat koji simbolizuje sistematsko seksualno nasilje i zločine protiv čovječnosti. Takva praksa može se tumačiti i kao indirektno pristajanje na revizionizam i negaciju zločina.

"Zbog toga CGO i UDIK pozivaju Fond PIO da, u skladu sa principima društvene odgovornosti i poštovanja žrtava, pokrene postupak raskida važećeg ugovora sa rehabilitacionim centrom Vilina Vlas, te da prilikom budućeg izbora partnera uvede jasne kriterijume koji uključuju poštovanje dostojanstva žrtava ratnih zločina i odgovoran odnos prema nasljeđu prošlosti. UDIK i CGO žale što rukovodstvo Fonda PIO to nije već učinilo, a imajući u vidu da je ovo pitanje nedavno ponovo aktuelizovano u Crnoj Gori od dijela medija. Raskid ovog ugovora bio bi jasan signal da Crna Gora ne pristaje na normalizaciju mjesta zločina pod plaštom turizma i rehabilitacije, već da njene institucije doprinose izgradnji društva koje se odgovorno odnosi prema prošlosti i pokazuje solidarnost sa žrtvama", naglasili su u saopćenju iz organizacija CGO i UDIK.