Meteorolog Zadro za Radiosarajevo.ba / Tornado se može dogoditi i kod nas

12. 11. 2016. u 13:07:00 E.B.

Shares:19

Dvije osobe poginule su prošle nedjelje kada je tornado pogodio italijanski grad Ladispoli, trideset kilometara od Rima. Jak vjetar prouzrokovao je veliku štetu, letjeli su krovovi kuća, rušili su se zidovi, ulice su bile pod vodom.

Tornado je posljednji u nizu prirodnih katastrofa koje su posljednjih sedmica pogodile Italiju. U poteklih desetak godina pijavice, zapravo tornada slabijeg intenziteta, nisu rijetkost ni u Hrvatskoj te Srbiji.

Iako nastaju tokom cijele godine, češći su ljeti i u jesen. Mogu se pojaviti bilo gdje, ne samo nad morem, mada se tamo najčešće viđaju.

Istina ova pojava najčešća je u Sjedinjenim Američkim Državama gdje se tokom godine dogodi u prosjeku oko 800 tornada koji poharaju neke dijelove SAD-a.

Tornado je zračni vrtlog razorne snage. Za njegov nastanak potrebno je nekoliko uvjeta: nestabilnost atmosfere, mehanizmi podizanja i vlaga u srednjim i donjim dijelovima atmosfere. Tornado nosi sve pred sobom, a ovisno o olujama kakvim nastaje može imati razornu jačinu i trajati do sat vremena. U tom vremenu može razoriti cijeli grad.

Najsnažniji vrtlozi dosežu brzinu od 400 km/h pa čak i više, kaže za Radiosarajevo.ba meteorolog Zoran Zadro.

"Tip oluje koji se formira uglavnom u tropskim područjima povezan je s olujnim oblacima, odnosno superćelijskim olujnim oblacima. On istina nije uobičajena pojava za naša područja ali se znao kroz prošlost pojavljivati i kod nas".

Na pitanje šta je je bio uzrok tornado koji se prije nekoliko dana dogodio u Italiji, Zadro odgovara:

"U Italiji smo imali situaciju kada se snažno ciklonsko polje formiralo nad područjem zapadnog Sredozemlja, premještalo preko Italije i naših krajeva na središnju i istočnu Evropu.

Bio je sudar na polarnoj fronti tropske i polarne zračne mase s velikim temperaturnim kontrastima. I na takvim vrstama fronti znaju nastati olujne ili superćelijske olujne strukture oblaka. Iz kojih znaju čak i na našim područjima nastati vrtložni tip oluja tzv tornada ili u području Jadrana ili Sredozemlja kada se zovu trombe ili pijavice a ako prelaze na kopno tada ih se smatra tornadom".

Te karakteristične oluje se znaju dogoditi i u nama bliskoj okolici, pogotovo u ljetnom razdoblju, ističe Zadro.

"Tada su puno burniji vremenski procesi i kada prodire hladniji zrak sa sjevera Evrope na zagrijanu vodenu površinu, tada se nad panonskom nizinom  znaju stvoriti vrtložne oluje u sklopu frontalnih nepogoda. One jesu opasne, ali su strogo ograničene i njihova trajnost nije velika. Tamo gdje se formiraju ovisno o ljestvici Fujitine skale od 1 do 5 mogu nanijeti velike štete. Kada bi pogodio naš prostor npr. F5 tornado gdje je jačina vjetra oko 400 km/h lete vagoni, autobusi automobili. Te vrste tornada jesu rijetke , ali se mogu dogoditi".

Ovakvi tipovi oluja su se događali u prošlosti, govori nam Zadro. Baš kao što su se događale ili se još uvijek događaju poplave i ekstremne hladnoće ili vrućine. Međutim, naglašava on, nema potrebe za pretjeranim strahom, jer su danas sistemi upozorenja toliko uznapredovali da nas ništa ne bi trebalo iznenaditi.

NEMA KOMENTARA