Šta je Čović predložio kao novo rješenje izmjena Izbornog zakona

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović zakazao je 10. hitnu sjednicu ovog doma za utorak, 26. aprila 2022. godine s početkom u 11 sati.

Na dnevnom redu je, pored Usvajanje Zapisnika 9. hitne sjednice, samo jedna tačka:

Zahtjev delegata iz Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH: Dragana Čovića, Lidije Bradare, Marine Pendeš i Bariše Čolaka za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.

Trending

Zbog zagađenja zraka: Izdate mjere za Sarajevo, pročitajte šta je sve zabranjeno

Prema njihovom zahtjevu, članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine - jednog Bošnjaka i jednog Hrvata - biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.

"Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. lzabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata sa koje je izabran kandidat ako:

Dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet Kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. tačka a) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima unajmanje dvije od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačom, Kantonu 10 i Posavskom.

Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova itako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.

Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije RS - jednog Srbina - biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasanje u RS.

Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova", navodi se u objašnjenju.

Dali su i prijedlog oko Doma naroda Federacije BiH.

"Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz zakonodavnog tijela svakog kantona proporcionalan je broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Kantoni u kojima je zastupljenost nekog od konstitutivnih naroda manja od 50% u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine
zajednički biraju jednog izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne iHercegovine.

CIK BiH će provedbenim aktom odrediti koji kantoni imaju manje od 5% zastupljenosti nekog od konstitutivnih naroda u odnosu na ukupan broj tog konstitutivnog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine sukladno posljednjem popisu i propisati proceduru izbora delegata iz tih kantona. CIK BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona", rješenje je koje ovi zastupnici vide za Dom naroda.

"Sedam izaslanika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela Kantona na način da: Sarajevski bira dva izaslanika, Tuzlanski dva izaslanika, Zeničko-dobojski jednog izaslanika, Unsko-sanski jednog izaslanika i Srednjobosanski jednog izaslanika. Od sedam izaslanika iz reda ostalih, minimalno 4 izaslanika moraju biti iz reda nacionalnih manjina u BiH.

U slučaju kada je broj izabranih izaslanika iz nekog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih manji od broja izaslanika iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih koji se biraju u svim kantonalnim skupštinama za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nedostajući broj izaslanika iz tog konstitutivnog naroda ili ostalih, će se izabrati iz ad-hoc formiranog kluba uspostavljenog u tu svrhu, a čine ga svi vijećnici iz tog
konstitutivnog naroda ili ostalih izabrani u gradska općinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine", navodi se u prijedlogu izmjena. 

Podsjetimo, krajem 2021. i početkom ove godine, intenzivno su vođeni pregovori između bh parlamentarnih stranaka oko izmjena izbornog zakonodavstva uz posredstvo međunarodnih medijatora.

Nekoliko runda pregovora donijelo je određene pomake, međutim dijametralno suprotni stavovi HDZ-a i ostalih stranaka okupljenih oko HNS-a te stranaka sa sjedištem u Sarajevu na čelu sa SDA, nisu doveli do rješenja.

Krajem februara, Čović je pozvao svoje sagovornike u sjedište HDZ-a u Mostaru kako bi se pregovori nastavili, međutim, niko nije došao.