'Srpska kuća' u Brčkom: Ko uopće može posjedovati javnu imovinu u Distriktu?

Da li je bosanskohercegovački entitet RS kupovinom objekta u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine jednostrano prekršio Dejtonski mirovni sporazum? Dok se u javnosti raspravlja o nazivu "Srpska kuća", u pozadini se otvara mnogo ozbiljnije pitanje – ko ima pravo biti vlasnik javne imovine u Distriktu.

Sedmi maj 2025. godine članovi Foruma intelektualaca Brčkog ocjenjuju kao početak planske secesije. RS kupila je zgradu od privatne firme u centru Distrikta, a već u junu je ekspresno uknjižena kao vlasnik u Osnovnom sudu u Brčkom.

"Ključna stvar je da entiteti ne mogu sticati vlasništvo nad javnom imovinom. Dakle, javnu imovinu može posjedovati isključivo Brčko distrikt Bosne i Hercegovine. To je najvažnije. Druga ključna stvar jeste da entiteti mogu obavljati samo one funkcije koje su im odobrene Statutom iz 2000. godine", kazao je za FTV član Foruma intelektualaca Brčkog Osman Mulahalilović.

Trending

Džananović: 8. april 1992 - dan kada je počeo genocid u Zvorniku

"Faza dogovora"

Dokumentacija otkriva da se supervizor za Brčko u septembru prošle godine obratio vlastima Distrikta s namjerom da pozove Vladu RS-a da "preispita planiranje kupovine", iako je zgrada bila uknjižena tri mjeseca ranije. Najnoviji potez uslijedio je prije nekoliko dana, kada je Vlada RS-a zatražila saglasnost da u objekt smjesti svoj Ugostiteljski servis i stručne službe. Supervizor je pritom jasno naveo da Vlada Brčko distrikta BiH ne može dati takvo odobrenje.

Gradonačelnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine Siniša Milić (SNSD) izjavio je da su u toku razgovori o mogućem rješenju: "Vodimo razgovore o tome kako i na koji način glasati, ukoliko to dođe na sjednicu Vlade. Mislim da smo u fazi dogovaranja da kompromisno riješimo ovaj problem, koji ne bi trebao biti problem, jer po istoj proceduri i Vlada Federacije ovdje ima svoju kancelariju, i to u zgradi BH Telecoma, koji je u većinskom vlasništvu Federacije. Prema tome, već imamo objekat koji je faktički u vlasništvu entiteta."

Iz Vlade RS-a tvrde da je cijeli postupak proveden u skladu sa zakonom. Oglasio se i supervizor Louis Crishock, koji je poručio da se u javnosti iznose neprovjerene tvrdnje: "Naziv koji je dat zgradi ‘Srpska kuća’ nije u skladu s multietničkom strukturom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine. Pravovremeno uklanjanje ovog natpisa osigurat će pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima u vezi s ovim objektom."

Krivične prijave

Međutim, članovi Foruma intelektualaca Brčkog smatraju da odluku treba suspendovati, kao što je to učinjeno u ranijim slučajevima. 

"U Aneksu za Brčko jasno stoji da su odluke Arbitražnog tribunala konačne i obavezujuće. Njih ne može preispitivati niko – ni Vlada, ni Skupština, ni supervizor. Može ih preispitivati samo Arbitražni tribunal. To je zabetonirana odluka. Aneks jasno kaže da javnom imovinom može upravljati isključivo Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, nikako entiteti", istakao je Mulahalilović.

U međuvremenu su podnesene i krivične prijave zbog sumnje na korupciju i kriminal. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović podnio je krivičnu prijavu protiv predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića i drugih osoba. Postoje sumnje da kupovina objekta kockarnice u Brčkom, vrijedna 36 miliona maraka, osim pravno-političkog aspekta, ima i elemente korupcije.