Sramotno negiranje zločina: "Historičar" iz Prijedora tvrdi da bijele trake nisu bile simbol progona
Izjave Borisa Radakovića, koji sebe predstavlja kao historičara, predstavljaju ne samo neodgovorno, nego i duboko štetno preinačavanje historijskih činjenica o jednom od najmračnijih poglavlja u novijoj historiji Bosne i Hercegovine.
Njegove tvrdnje da su tzv. 'bijele trake' koje su nesrpskom stanovništvu Prijedora nametnute tokom rata zapravo "dio propagande" i da su ih navodno koristile srpske snage kao znak raspoznavanja, ne samo da negiraju stvarnu patnju hiljada nevinih civila, već se mogu protumačiti i kao pokušaj relativizacije zločina i etničkog čišćenja koje se tamo dogodilo.
"To je ono što mi znamo prema izjavama svjedoka, ali opet ponavljam, ne postoji nijedan materijalni dokaz. Ali, i ako bi se ova informacija ispostavila kao tačna, to ne govori da su bijele trake postojale kao marker koji je služio za obilježavanje određenog dijela stanovnika Prijedora koje je bilo predviđeno za likvidaciju ili odvođenje u logore. Istorijske činjenice pokazuju da su bijele trake bile dio propagande jer su ih upoređivali sa onima koje su Јevreji nosili u nacističkoj Njemačkoj tokom Drugog svjetskog rata, ali da je te trake ovoga puta nosilo nesrpsko stanovništvo – muslimani i Hrvati", izajvio je Radaković.
Sarajevo: Brojni građani danas nose Cvijet Srebrenice, znate li kako je nastao?
Ovakve izjave predstavljaju sramotan revizionizam, koji umanjuje i banalizira patnju žrtava genocida, što je u potpunom neskladu s dokazanom historijom i nebrojenim svjedočanstvima preživjelih. Istina je jasna i nedvosmislena: nesrpsko stanovništvo Prijedora je bilo žrtva brutalnih i sistematskih progona, a bijele trake su bile simbol njihovog obilježavanja i segregacije, što je prethodilo mučenju, ubistvima i protjerivanju.
On bez imalo stida tvrdi da "nigdje se ne spominje da određeni narodi treba da stave bijele trake ili bijele zastave", i da je uobičajena tvrdnja da su muslimani i Hrvati morali označiti svoje kuće i nositi bijele trake – "netačna". Radaković ide toliko daleko da tvrdi kako je ta naredba glasila "od građana koji su lojalni Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini", te da su bijele zastave služile samo da srpska vojska prepozna gdje su se skrivali napadači – a ne da se njima označi nesrpsko stanovništvo.
Begija Smajić na sjednici NSRS: Ubijena beba od 3 mjeseca mi ne dozvoljava da šutim
Bez trunke empatije, on kaže: "Jedna od tih kuća je bila i moja, a ja sam pripadnik srpske nacionalnosti", kao da to na bilo koji način može umanjiti monstruoznu činjenicu da su hiljade civila bile prisiljene na taj sramni čin pod pretnjom smrti.
Dalje, Radaković beskrupulozno relativizira i naziva "muslimanskom ratnom propagandom" pokušaj da se prizna istina o patnjama i genocidu – tvrdeći da je "teorija o novom holokaustu" "konstrukt muslimanske propagande".
Njegova tvrdnja da su "muslimani postali novi Јevreji, a Srbi novi nacisti" i da je "sjećanje na holokaust zloupotrebljeno" je ne samo uvredljiva, već i opasna jer pokušava relativizovati zločine koji su se desili.
Šokantno je i njegovo poricanje da su žrtve bile uglavnom civili, navodeći da "stradanje nije bilo isključivo civilno" jer su "tu bili i pripadnici vojnih formacija", te da "dio njih je stradao u borbama ili kao vojni zarobljenici". Radaković ide čak dotle da kaže kako se "komandni kadar muslimansko-hrvatskih snaga koji je stradao u napadu na Prijedor podvodi pod civilne žrtve", što je skandalozan pokušaj da se izjednače žrtve i agresori.
Ove izjave nisu ništa drugo do pokušaj revizionizma i negiranja strašnih zločina u Prijedoru, uvreda za žrtve i njihove porodice, te pokušaj manipulacije istorijskim činjenicama koje su dokumentovane i potvrđene presudama sudova.
Dan bijelih traka - 31. maj
Obilježavanje Dana bijelih traka je podsjećanje na 31. maj 1992. godine, kada je Krizni štab općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a prilikom kretanja gradom da nose bijele trake oko ruke. Ubijeno je ukupno 3.176 osoba, među kojima je bilo 102 djece.
Dan bijelih traka – 31. maj – i danas se obilježava simboličnom mirnom protestnom šetnjom kroz prijedorsko šetalište i na Gradskom trgu, ali i širom Bosne i Hercegovine te svijeta, kao podsjetnik na žrtve i zločine.
U Prijedoru je nesrpsko stanovništvo putem Radija Prijedor pozvano da svoje domove označi bijelim zastavama, a prilikom kretanja kroz grad da na ruke stave bijele trake. Poruka je glasila:
"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit ćete teške posljedice."
Zločini u Prijedoru počeli su serijom napada srpskih snaga na bošnjačka naselja, otvaranjem koncentracionih logora kao što su Keraterm, Omarska i Trnopolje, te sistematskim progonima nesrpskog stanovništva. Do danas su donesene 56 pravosnažnih presuda, otkriveno je preko 400 masovnih grobnica, uključujući i Tomašicu, najveću masovnu grobnicu na Balkanu.
Zločinci su osuđeni na ukupno više od 800 godina zatvora, a brojni su ponovo procesuirani za različite zločine. Trenutno se vode sudski procesi za više od 30 osumnjičenih ratnih zločinaca.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
