Snažne reakcije na tvrdnje da je trovanje u Varešu "unutar očekivanih granica"

Saopštenje Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica da su razine olova u krvi kod 111 testiranih osoba iz općine Vareš posljedica "industrijskih aktivnosti" i da su "unutar očekivanih granica" izazvalo je snažne reakcije ekoloških organizacija i zabrinute javnosti u Varešu.

"Saopštenje sadrži niz obmanjujućih formulacija i neutemeljenih ocjena, čime se, slučajno ili namjerno, umanjuje ozbiljnost situacije te javnost i mediji navode na pogrešne zaključke", navodi se u reakciji inicijativnog odbora Ekološke udruge "Opstanak" iz Vareša i Udruženja građana "Fojničani" iz Maglaja, koji aktivno prate slučaj trovanja olovom u Varešu.

U prvoj rečenici saopštenja kantonalnog instituta u Zenici navodi se da "većina ispitanika ima nivoe olova koji su unutar očekivanih granica za područja sa industrijskom aktivnošću". Ovakva formulacija Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica implicira da je prisustvo olova u krvi stanovnika Vareša direktna posljedica rudarskih aktivnosti, jer na području općine Vareš trenutno ne postoje druge značajnije industrijske aktivnosti.

Trending

Sanela Ljumanović iz Sarajeva treba našu pomoć za liječenje adenokarcinoma pluća

Istovremeno, ovakva tvrdnja sugerira da se zabilježene vrijednosti odnose i na profesionalnu izloženost, odnosno da su testirane osobe, ili dio njih, zaposleni u rudniku, što nije tačno. Među testiranima su penzioneri i djeca, a podaci o razinama olova u krvi Varešana zaposlenih u rudniku i pripadajućim postrojenjima nisu javno dostupni. Bez tih podataka nema nikakvog stručnog osnova za tvrdnju da su vrijednosti olova u krvi "očekivane za područja sa industrijskom aktivnošću".

Dodatnu zabrinutost izaziva uvođenje novih referentnih pragova u izvještaju Instituta, 5 μg/dL za odrasle i 3,5 μg/dL za djecu, bez jasnog navođenja izvora tih pragova i bez pozivanja na važeće domaće propise, smjernice ili metodologiju. Time se potpuno zanemaruju referentne vrijednosti navedene u samim laboratorijskim nalazima, gdje je granična vrijednost definirana na 28 μg/L, odnosno 2,8 μg/dL. Koristeći više, novo uvedene pragove, Institut značajno umanjuje obim problema i broj osoba s razinama olova u krvi iznad laboratorijskih referentnih vrijednosi.

Inicijativni odbor Ekološke udruge Opstanak iz Vareša i Udruženje građana Fojničani iz Maglaja ponovo naglašavaju da, prema jasnom i nedvosmislenom naučnom konsenzusu, ne postoji sigurna razina olova u krvi. Posebno su ugrožena djeca, kod kojih i niske koncentracije mogu imati ozbiljne i dugoročne posljedice po zdravlje i razvoj. U tom kontekstu, nužno je naglasiti kako ni pragovi od 3,5 μg/dL i 5 μg/dL ne predstavljaju sigurne granice, već indikatore povećane izloženosti koji zahtijevaju hitnu reakciju.

Pojava i jednog jedinog slučaja s takvom ili višom koncentracijom olova u krvi predstavlja ozbiljan signal za zabrinutost i potrebu za hitnim mjerama. Činjenica da je samo u posljednjem testiranju čak 16 osoba imalo vrijednosti iznad tog praga jasno ukazuje da se ne radi o izoliranom slučaju niti o uobičajenoj pojavi, već o ozbiljnom javnozdravstvenom problemu koji zahtijeva hitnu uspostavu koordiniranog odgovora nadležnih institucija na svim razinama vlasti.

Posebno zabrinjava činjenica da Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u svom saopštenju uopće ne spominje dugotrajnu izloženost olovu, koje se taloži u organizmu, niti navodi da ovi nalazi predstavljaju samo presjek trenutnog stanja, u kratkom zimskom periodu. Ključno pitanje ostaje bez odgovora: koliko dugo su stanovnici Vareša izloženi ovom teškom metalu i kakve su kumulativne posljedice takve izloženosti?

06.02.26. 13:18

Oglasili se iz Općine i Doma zdravlja Vareš: "Tvrdnje o izloženosti olovu su neprovjerene"

Zbog svega navedenog, od Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica javno se zahtijeva potpuna transparentnost i objava cjelovitih rezultata u anonimiziranom obliku, uključujući pojedinačne izmjerene vrijednosti, osnovne demografske pokazatelje (dobne skupine i spol), bez navođenja osobnih podataka, kao i jasno navođenje izvora i metodologije korištene za interpretaciju rezultata.

"Javnozdravstvena komunikacija mora biti precizna, nedvosmislena i utemeljena na nauci i zakonima, a ne na neodgovornim, neprofesionalnim formulacijama koje, namjerno ili nenamjerno, relativiziraju stvarno stanje i rizike na koje nalazi nedvosmisleno ukazuju. Budući da je mnoštvo zdravstvenih stručnjaka konstatiralo da se u slučaju Vareša radi o hroničnoj izloženosti olovu, odnosno hroničnom trovanju, te da uzrok još uvijek nije jasno utvrđen, tvrdnja da je sve "unutar očekivanih granica" trebala bi, u najmanju ruku, rezultirati ostavkama odgovornih, kako u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, tako i u ministarstvu nadležnom za njegov rad", zaključuju u svojoj reakciji inicijativni odbor Ekološke udruge "Opstanak" iz Vareša i Udruženja građana "Fojničani" iz Maglaja.