Sastanak u Mostaru: Jesu li lideri vladajućih stranaka na korak do usaglašavanja Reformske agende?

Sastanak vladajućih stranaka na nivou Bosne i Hercegovine trebalo bi da bude održan u ponedjeljak, 2. decembra 2024. godine u Mostaru.

Ističe rok 4. decembra do kada političari moraju usaglasiti Reformsku agendu. Dogovor o ključnim pitanjima, kao što je Zakon o Ustavnom sudu BiH, još nije postignut. Ipak, poručeno je kako su usaglašeni oko nekoliko važnih tema. Šta možemo očekivati od današnjeg sastanka?

Vladajuće stranke na nivou Bosne i Hercegovine ponovo za pregovaračkim stolom. Mediji uoči sastanka najavljuju da su postignuti veliki dogovori. To u HDZ-u BiH demantuju. I dalje, navode, izostaje usaglašenost oko Ustavnog suda BiH i još nekoliko zakona. To su, objašnjeno je, zakoni iz sljedećeg paketa. Zakon o zaštiti ličnih podataka i definisanje granice trebalo bi da dobiju zeleno svjetlo.

Trending

Novi detalji slučaja u Velikoj Kladuši: Uhapšeni otac i sin, kod ranjenih osoba pronađen pištolj

"Ja mislim da ćemo imati dva zakona potpuno usuglašena i tad će ići na Vijeće ministara, imaćemo plan rasta definiran, mislim da ćemo imati pregovarački okvir definiran i čak ćemo krenuti sa pričom o proračunu za 2025. godinu", kazao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

U SNSD-u tvrde da su stranke koje čine vlast na nivou BiH pokazale da su u stanju da postignu dogovor. To je moguće kada, kako je saopšteno, sami misle i odlučuju. Nakon svakog dogovora, upozoravaju, pojavi se visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i sve vrati na početak.

"Zato je došao trenutak da konačno svi partneri jasno kažu ko je vlast u BiH. Jesmo li to mi ili je Šmit? Ako smo mi, kao legitimno izabrani predstavnici naroda, onda svi moraju jasno i nedvosmisleno odbaciti nametanja svake vrste. Niko više nema luksuz da ćuti. Ako je to Šmit, onda čemu mi služimo i čemu naši sastanci, čemu dogovori?", izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

"Šire se poruke optimizma kao što je to bilo i na početku formiranja partnerskih odnosa sa SNSD-om, HDZ-om. Uvijek se traži dežurni krivac. Sada je to Kristijan Šmit, zato što traži da se riješi pitanje sedam kulturnih institucija. To je sve što mogu da kažem, zato što nemam nikakvu informaciju iznutra", rekla je Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH

Hipotetički, ukoliko dogovor bude postignut, zavisiće i od konačne riječi četiri kantona u kojima SDA ima vlast. Ranije nisu htjeli prihvatiti dokument koji je imao 111 usaglašenih mjera bez dogovora oko Ustavnog suda BiH, ali i ukidanja entitetskog veta. Stav je ostao nepromijenjen.

"Ne možemo sa nepopunjenim Ustavnim sudom BiH i sa neprovedenim odlukama Ustavnog suda starim deset godina ići naprijed i ići ka Evropi. Prije svega to. Druga stvar, imate etnički veto u procesu odlučivanja. Dakle, mora biti Srbin saglasan s nečim, mora Hrvat, mora Bošnjak. Evropa to ne poznaje", rekao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA

Bosna i Hercegovina poznaje isključivo vlast koja ne može gotovo ništa da uradi. To je stav našeg sagovornika. Pitaju se podobni. Nestručni. Primjer su i posljednja dešavanja oko propalog samita u Neumu.

"Zamislite sada da jedna država koja planira da uđe u EU ili da bilo šta radi na međunarodnom planu ne može održati samit zato što je pao tender. To zvuči kao zaplet crne guje", izjavio Faruk Kajtaz, novinar.

Reformska agenda, koju moraju odobriti svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, ključna je za dobijanje novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Rok je 04. decembar kako bi ovaj dokument finalizovali i poslali za Brisel.