SAD pozivaju HDZ BiH da 'prestanu s opstrukcijama' Južne interkonekcije
Sjedinjene Američke Države pozivaju na konačno donošenje Zakona o Južnoj interkonekciji u verziji u kojoj je usvojen u Predstavničkom domu entitetskog parlamenta u decembru 2021. godine, bez daljeg odlaganja i bez amandmana Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Navodi se to u odgovoru Ambasade SAD u BiH na upit Radija Slobodna Evropa o pismu koje je državni sekretar SAD Antony Blinken uputio 11. januara ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću, prenosi Glas Amerike.
U pismu, čije dobijanje je za medije potvrdio i Konaković, Blinken poziva na usvajanje Zakona o Južnoj Interkonekciji u Domu naroda Federacije BiH.
Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'
Riječ je o gasovodu koji bi omogućio dospijevanje gasa iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.
BiH uvozi gas jedino iz Rusije putem Turskog toka, na koji se spaja kod Zvornika na istoku BiH, a kojem se priključila u aprilu 2021. godine.
U Ambasadi SAD za RSE navode kako je gasovod Južna interkonekcija sa Hrvatskom "od ključnog značaja za energetsku sigurnost i privredni razvoj BIH".
"Sjedinjene Države pozivaju HDZ BiH da prestane stavljati osobne interese ispred javnog dobra, insistiranjem na stvaranju ekonomski i tehnički neopravdanog operatera prenosa gasa, koji bi predstavljao dupliciranje, te da odmah prestanu sa opstrukcijama projekta Južne interkonekcije", navode u Ambasadi SAD za RSE.
Dodaju kako je BH Gas, kao operater prenosa gasa u Federaciji BiH i član Evropske mreže operatera prenosa gasa u svojstvu posmatrača, jedina organizacija sa kapacitetom za sprovođenje ovog projekta.
Antony Blinken pisao Elmedinu Konakoviću: 'Napravite pritisak na Dragana Čovića'
"Pokušaji da se ovaj projekat koristi za osobne dobiti, otvara rizik njegovog sveukupnog uništenja, što je ishod koji bi ugrozio nacionalnu sigurnost BiH i dobrobit svih građana ove zemlje", stoji u odgovoru Ambasade SAD.
U Ambasadi ističu, kako se projekat ne može nastaviti bez usvajanja neophodnih zakona.
Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja gasovoda je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH.
No, sedam mjeseci kasnije, predstavnici ove stranke u drugom domu parlamenta tog entiteta, u Domu naroda, odbili su da se ova tačka uvrsti u dnevni red i uložili amandmane.
Oni podrazumijevaju isključivanje kompanije BH Gas sa sjedištem u Sarajevu iz projekta, te prebacivanje projekta na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru, na jugu BiH.
Projekat ovog gasovoda je vrijedan oko 100 miliona eura, a bio bi dug oko 180 kilometara.
SDA: "Blinkenovo pismo ogolilo servilnost i obmane Trojke, ali i politiku blokada HDZ-a"
On bi išao iz pravca Hrvatske (Split-Imotski-Zagvozd) preko zapadne Hercegovine (Posušje s odvojkom za Mostar) do srednje Bosne (Novi Travnik).
Hrvatska ima terminal ukapljenog plina (LNG) i povezana je s evropskim gasovodima. U planu je i povezivanje sa Transjadranskim gasovodom (TAP) kojim azerbajdžanski gas, preko Turske i Grčke, teče prema Italiji.
Američka vlada sa oko pola miliona eura i Evropska unija sa oko 1,5 miliona evra su ranije podržale ovaj gasovod, kao "najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH".
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
