Prijetnja sa Čovićevog HNS: Za 20-ak dana će se znati ima li od BiH išta ili ne

Na sastanku predsjednika hrvatskih političkih stranaka, članice HNS-a BiH, koji je održan u utorak u Mostaru, usuglašen je konačan prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH i djelomičnih izmjena Ustava.

HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović kazao je predsjednik novinarima kako je taj prijedlog poslan predstavnicima SAD-a i EU, a bit će upućen i drugim političkim strankama, sudionicima pregovora.

Po njegovim riječima, u prijedlogu se definira izbor članova Predsjedništva BiH, način izbora delegata u Doma naroda BiH i Klub Hrvata Doma naroda Federacije BiH.

Trending

Od 2025. godine novi zakon: Više novca za neke poslove u Njemačkoj, pogledajte nove satnice

"Zajednički i jedinstveni stav je da je to ona linija ispod koje nitko od nas neće ići", naručio je Cvitanović.

Po njegovim riječima, ta donja linija predstavlja „legitimno predstavljanje i konstitutivnost i ravnopravnost naroda u minimumu”.

"Dakle govorimo o izmjenama Izbornog zakona io našoj startnoj minimalnoj poziciji, ne govorimo o izmjenama Ustava gdje smo naš narod pozicionirao na razini ostala dva konstitutivna naroda. Dakle, govorimo samo o izmjenama Izbornog zakona i djelomičnim izmjenama Ustava kako bismo dokazali presudu Europskog suda za ljudska prava", kazao je Cvitanović.

Komentirajući izjavu bošnjačkog političara Adila Osmanovića kako ne treba razgovarati o izbornim reformama, Cvitanović je kazao kako bošnjačka strana, želeći zadržati status quo, nastoji doći u situaciju da se raspišu izbori i da nema prostora za izmjenu izbornog zakona.

"Vjerujem kako ne postoji partner s B strane koji želi rješenje, već kontinuirano želi status quo i da ne dođemo do rješenja", ustvrdio je Cvitanović.

Predsjednik HSS-a BiH Mario Karamatić kazao je kako pregovarački proces ide svome kraju i da će se „za dvadesetak dana znati ima li od ove zemlje išta ili nema”.

"Tu ćemo završiti priču o nekoj budućnosti BiH je li ona svijetla i jesu li zadovoljni svi konstitutivni narodi i građani ili je ona jedna tvorba koja se nalazi pred raspadom", ocijenio je Karamatić.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog pomaka Ivan Vukadim optimist je kada je riječ o izbornoj reformi.

"Ako želimo da ova država ide putem europskih integracija, onda je izborna reforma nužna. Međutim, kako izborna reforma ne ovisi samo o stavu Hrvata već ovisi i o stavu svih drugih, pitanje je kako će drugi pregovarači željeti ovu djelomični izmjenu Ustava, odnosno izmjenu izbornog zakonodavstva", kazao je Vukadin.

Za njega je apsolutno neprihvatljiva revizija uloge domova naroda.

Na upit hoće li hrvatske stranke bojkotirati izbore ako pregovori propadnu, Vukadin je odgovorio protupitanjem:

"Ima li uvjeta za izbore ukoliko se ne dogodi ovo o čemu mi pričamo? Nisu zakonske pretpostavke za zakonito provođenje izbora ostvarene, odnosno stvorene da bi izbori bili legalni i legitimni i sukladni Ustavu i zakonu", dodao je Vukadin.

Predsjednik Hrvatske demokratske unije Miro Grabovac Titan smatra kako se izbori trebaju održati ukoliko se usvoji prijedlog hrvatske strane, a u slučaju da ne dođe do izmjena izbornog zakonodavstva, po njegovim riječima, hrvatski predstavnici trebaju ostati dosljedni i ne trebaju ići na izbore.

"Smatram da neće biti zakonskih uvjeta za održavanje izbora, a drugo, smatram da Hrvati principijelno ne trebaju izići na te izbore. BiH ne može biti cjelovita bez hrvatskog naroda, jer je narod nositelj suvereniteta",kazao je Grabovac Titan.

Odgovarajući na upit jesu li zadovoljni s podrškom koja stiže iz Hrvatske i očekuju li više, kazao je kako je Hrvatska poduzela dosta dobrih mjera kada se govori i razjašnjenju situacije unutar BiH jer pojedini predstavnici unutar EU nisu razumjeli procese unutar BiH.

Iako sama ta EU je potpuno jasna da liberalna demokracija podrazumijeva suverenitet naroda, a unutar BiH su tri konstitutivna naroda odnosno tri suverena naroda, a suverenitet hrvatskog naroda dokinut je jer ne odlučuje o svojim pravima, smatra Grabovac Titan.

Inače, pregovori hrvatskih stranaka s bošnjačkim stranakakom, uz prisustvo američke i EU administracije, nastavljaju se 28., 29., i 30. januara.