Skandalozno: Iz budžeta Prijedora odobrena finansijska pomoć za osuđene ratne zločince

Gradska uprava Prijedora odobrila je isplatu novčane pomoći iz budžeta za bjegunca Iliju Zorića i Ljubišu Četića, koji su osuđeni za ratne zločine, javlja Detektor. Ove isplate odobrene su nakon što su Zorić i Četić pravosnažno osuđeni za učešće u zločinu u Zecovima.

Zorić, koji je u bjekstvu, i Četić su iz budžeta Grada Prijedora primili novčanu pomoć za stambeno zbrinjavanje članova porodica i liječenje roditelja, nakon što su pravosnažnom presudom Suda Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine počinjene u Zecovima 1992. godine.

Državni sud je Zorića osudio na 20 godina zatvora za učešće u ubistvima najmanje 150 civila bošnjačke nacionalnosti u Zecovima, dok je Četić osuđen na pet godina zatvora zbog nečovječnog postupanja prema jednoj osobi.

Trending

BiH na vremenskoj klackalici: Danas i do 19 stepeni, ali prijete dvije nepogode

Na ovu sknadaloznu vijest stigla je oštra reakcija Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) koji su reagovali povodom, kako su naveli, još jednog ponižavanja žrtava genocida u Prijedoru.

Naime, IGK je pozvao institucije BiH da reaguju protiv "sramne, skandalozne odluke gradonačelnika za finansiranje potreba presuđenih ratnih zločinaca".

28.01.26. 17:50

IGK poručio Dodiku i Trivić: Negatori genocida nemaju šanse protiv istine i pravde!

Njihovo saopćenje prenosimo u nastavku:

"Dok porodice žrtava tragaju za kostima najmilijih i bezuspješno traže podizanje spomenika ubijenoj djeci Prijedora gradska uprava novcem građana finansira stambeno zbrinjavanje bjegunca Ilije Zorića i liječenje roditelja Ljubiše Četića, obojice pravosnažno osuđenih za masakr u Zecovima. Odluke o isplatama potpisao je gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor.

U pismu Predsjedništvu BiH, Uredu visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Tužilaštvu BiH, Ministarstvu pravde BiH, Premijeru Kanade, Članovima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, IGK poziva na hitnu reakciju na anticivilizacijsku, dehumanizirajuću, institucionalnu provokaciju gradske uprave koja u slučaju neblagovremenog djelovanja može izazvati dodatnu traumu preživjelih žrtava genocida u Prijedoru.

Frustrirane općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle na hiljade Bošnjaka i Hrvata, te pružile ruku pomirenja i pokajanja. Vlast javno ponižava organizacije koje okupljaju žrtve i svjedoke genocida i tako namjerno, organizovano i ciljano širi strah među porodicama ubijenih i nestalih Prijedorčana.

Istovremeno se Prijedorom slobodno šetaju ratni zločinci zauzimajući pozicije u lokalnoj vlasti. Vlast dozvoljava skupove fašističkih grupa protiv kojih su se Prijedorčani i svi antifašisti borili u Drugom svjetskom ratu, a žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu. Vlast ignoriše zahtjeve predstavnika međunarodne zajednice koji su mu jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti obustavljena, da istina o genocidu mora biti dokučena, da se zločinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih žrtava moraju obilježiti jednako, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Ovi i mnogi drugi ataci vlasti na osnovna ljudska prava i slobode ruše ugled Prijedora i BiH, napadaju na osnovne temelje demokratije i posebno teško krše temeljne odrednice međunarodnog prava. Niko nema pravo da žrtvama genocida zabranjuje sjećanje na zločin.

Za prijedorsku gradsku upravo presuđeni ratni zločinci su heroji i zaštićena kategorija.

IGK podsjeća na Krivični zakon BiH, koji predviđa kaznu zatvora od najmanje tri godine za osobe koje dodjeljuju privilegije ili finansijsku pomoć licima osuđenim za ratne zločine. Gradonačelnik i lica koja su potpisala ove odluke trebaju krivično odgovarati jer ovakvi potezi nanosi dodatnu bol porodicama žrtava.

IGK nastavlja međunarodnu kampanju da se žrtvama genocida u Prijedoru omogući dostojanstveno sjećanje i obilježavanje, kao i podizanje adekvatnog spomen obilježja, kao opomene na strahote genocida u Prijedoru koje se ne bi trebale nikad ponoviti. U saradnji sa američkim i kanadskim organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda, putem našeg Internacionalnog ekspertnog tima, radimo da žrtve genocida u Prijedoru dobiju pravo da se zloglasni koncentracioni logori obilježe kao spomen-stratišta Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru, te da 31. maj postane trajno datumsko obilježje prijedorskih 'bijelih traka', kao izraza najrigidnijeg fašističkog apartheida", navode iz IGK-a.